Omivalu dounona ve na o-HIV da shuna pedu – Sioka 

Omivalu dounona ve na o-HIV da shuna pedu – Sioka 

Minista woukashikekookanhu nonghalonawa yokaana Doreen Sioka okwa ti epangelo ole shi pondola okuyandjaneka omiti kovakainhu ve lihumbata va kwatwa kombuto yo-HIV nelalakano lokuamane ounona. 

“Omwaalu wounona tava dalwa nombuto yo-HIV owa shuna pedu. Epangelo otali twikile okuyandjaneka omayakulo ouhaku kovakainhu,” ta ti. 

Minista Sioka okwa li ta popi kedimbuluko lefiku lovakainhu olo la dimbulukiwa mounyuni oshivike sha dja ko kOpuwo, koshitukulwa shaKunene. 

Efiku ola dimbulukiwa koshi yoshipalanyole “Oufikepamwe noufemba wovakainhu nau fimanekwe.” 

Ovakainhu okwa li va hafa ve udite etumba okudimbuluka efiku lavo. Sioka okwa ti ngeenge tashi ya pamayakuko ouhaku epangelo ole shi pondola okuyambidida ovakainhu mwa kwatelwa ounona voukadona. 

“Moule weedula nhano da pita omwaalu vovaikanhu va kwatwa ko-HIV owa shuna pedu. Naashi otashi ulike kutya epangelo otali longo noudiinini,” ta ti. 

Minista okwa ti ngeenge tashi ya papolitika ovakainhu navo ova pewa eemhito dokuwilika ngaashi okuninga eeminista. 

Okwa ti okudja omudo 1990 pefimbo lepangelo lanakufya Omukokolipresidente Sam Nujoma, ovakainhu ova pewa eendodo dopapolitika dokulela. 

“Oshivike tashi ya otwa teelela Omuhoololwapresidente Netumbo Nandi-Ndaitwa ta ka nangekwa pambelewa,” ta ti. 

Okwa weda po ta ti Nandi- Ndaitwah oye wotete okuninga Omupresidente womukainhu waNamibia. 

Okwa pula epangelo opo li twikile okuyandjaneka omayakulo kovakainhu ngaashi okuninga eengeshefa, okukufa ombinga mounamapya nosho yo okuya kofikola. 

Lopokati opo, Minista okwa didilika omwaalu mushona vovakainhu ve li koiputudilo yopaungomba. 

“Oshafimanangeengeovakainhu tave ke lihonga koiputudilo yopaungomba opo va mone ounongo momaifano a yooloka ngaashi naana ovalumenhu,” ta ti. 

-fhamalwa@nepc.com.na