[t4b-ticker]

Omupresidende Pohamba nOmukundu gwEvi mOmutumba gwOpashigwana

Home Archived Omupresidende Pohamba nOmukundu gwEvi mOmutumba gwOpashigwana

WINDHOEK Ondano yevi lyoofaalama oshowo eku-thoko lyevi kooyene mboka kaye shi Aanamibia, unene aakwiilongo oya dhana onkandangala pethimbo lyomapulo kOmupresidende sha landula oshipopiwa she koshigwana mOmutumba gwOpashigwana metitatu lya zi ko. Elenga enene Justus Ga-roeb goUnited Democratic Front (UDF) okwa li a hala okutseya shoka Omupresi-dende Hifikepunye Pohamba nepangelo lye a hala okunin-ga po kombinga yondando yevi moshilongo ndyoka (evi) lya ningwa ondilo owi-na opo kaa li vule okulandwa ko. “Otandi tsu kumwe nElenga Garoeb kutya oon-dando dhevi odha tulwa pombanda noonkondo. Omupya omunene ekuthoko lyevi otali ende pakotam-pango okupitika ooyene naa-landi yevi ndika ya tokole kombinga yondando yevi. Pamulanduveta gwomulan-dithi nomulandi ye na ehalo okulandithathana, ooyene yevi oya pewa ompito oku-tokola shoka ya hala – ano okulombwela omulandi a lande po evi nenge ngele ite li vulu ne li ethe, omukalo ngoka gwa dhigupaleka iini-ma kEpangelo,” osho Omu-presidende Pohamba a ya-mukula. Omupresidende ok-wa shilipaleke Egumbo Eto-tiveta (Oparliamende) kutya epangelo lye otali kambad-hala mpoka tali vulu okukun-dathana nokutompa ooyene yevi ya kwathe mokugandja evi kaantu ya pumbwa evi kaye na evi, mboka pandjo-konona yoshilongo shika kwa li ya liwa oshipungo. Garoeb okwa pula wo kutya omukalo gwelanditho lyevi nagu talwe neitulomo unene shi nasha neyooloko lyon-dando yevi. “Onda hala wo okutseya shoka Epangelo tali ningi okushunitha ondando yevi yi kale “nawa”, osho Garoeb goUDF a pula no-kweeta po edhiladhilo oshi-longo shi topolwe momithika dhontumba. Omupresidende okwa yamukula nokulombwela Garoeb kutya Pakotampango lyoshilongo otashi ka kala oshinakugwanithwa oshid-higu okuninga ngaaka. Omuwiliki goNUDO, Elenga enene Kuaima Ri-ruako okwa holola elimbililo lye shi nasha naashoka ta ti oofaalama 200 dhoka aniwa dhi niwe kepangelo lya-Ndowishi (Germany) mo-Namibia dhi kuthwe ko ke-pangelo. “Ongominista on-kulu yOmavi nOmatulululo onda kutha ethimbo okutala nuukeka momadhina goo-yene yoofaalama. Ihe inandi tsakaneka mo nando omi-kanda tadhi ulike epangelo lyaNdowishi li na uumwene woofaalama dhoka moNa-mibia. Kakele, otatu vulu okutalulula mo natango (mo-mishangwa) kutya onkalo oyi li ngiini,” Omupresi-dende ta ti kelenga ndjoka tali ti epangelo lyaNdowishi ohali longitha oomenindja yoofaalama okuungaunga nomaliko goofaalama dhalyo moshilongo shika. Katuutire Kaura goDTA okwa li a hala okuuva kutya omukalo gwekuthoko lyevi otagu ka kwata ethimbo li thike peni pamaiyuvo gOmupresidende. “Tse otatu lumbu moshilongo tashi wilikwa kooveta nomalan-dulathano. Oshinima kashi shi kutya ominista otayi pen-duka ashike ongula yon-tumba nokutseyitha kutya nena omukalo gwekuthoko lyevi otagu tameke nokuhula ngaashi ta dhiladhila shi na okukala. Okuhumitha kome-ho omukalo nguka otashi vu-lu okweenda kashona shi ik-watelela komatokolo. Omu-kalo otagu ka ningwa pafuto yopauyuuki ngaashi tashi uthwa momulanduveta. Sigo oompaka ofaalama yimwe nenge mbali odha kuthwa ko nale,” Pohamba ta yamukula. Mokupulwa komupre-sidende goCoD, Ben Uu-lenga kutya uunake Omupre-sidende ta ki ilongekidha okutseyitha iikalimo yOoko-misi odhindji dhOpaupre-sidende oshowo kutya epan-gelo otali ningi lela shike mokuvudha mo uulunde wiilonga yuulingilingi moshilongo. Mushika, okwa yamukula: “Onda hala okupandula omuwiliki go-Congress of Democrats (CoD) mokuyambidhidha ndje nepangelo lyandje moonkambadhala dhetu okuvudha mo iilonga yuud-hudhu moshilongo. Kakele, onda hala okwiindila oon-gundu adhihe dhopapolotika kutya natu dhimbwe oma-yoolokathano getu gopa-polotika nokulongela kumwe mokuvudha mo iilonga yokulunga omuntu ti itapula, mbyoka yi li omutondi gwetu omunene.” Pethimbo ndika Omupresidende ota kona-kona omishangwahokololo 13 dhOkakomisi kOpaupre-sidende. “Omishangwahokololo dhoka ominenen, noku dhi konakona otashi ka kutha ethimbo lyontumba oku dhi lesha adhihe. Ope na omi-shangwa dhoka tadhi vulu okutseyithilwa oshigwana mbala, omanga dhilwe itadhi vulu manga,” osho omupre-sidende ta ti. Moshipopiwa she oshi-tiyali konima sho a ningi omupresidende omutiyali gwaNamibia, Pohamba okwa pandula mpoka oshi-longo sha longa nuudhi-ginini, ta kumike nokulon-dodha oshigwana kombinga yiinima yontumba ya guma oshigwana. Ta ti: “Paku-hangana otatu vulu okushili-paleka onakuyiwa yi li nawa yAanamibia ayehe. Natu hangane nokwiiyunganeka nawa nokulongela kumwe omolwonakuyiwa ombwa-nawa. Ope na ompito kutse atuheni. Natu simanekeni omulanduveta gwedhimina-thanopo lyopa-shigwana nokuvudha mo pamuhanga uulingilingi nokukaleka Namibia oshitunda moka mu na oshigwana shaaniilonga aadhiginini,” osho a ti koshi-gwana mEgumbo ndyoka.