Minista gwomauyelele nomakwatathano gopaungomba Emma Theofelus okwa kumagidha oshigwana shi tsike omiti momwedhi aguhe gwaMei.
Theofelus okwa kumagidha ngaaka okudhimbulukwa Omukokolipresidente Sam Nujoma ngoka a hula ko omvula ndjika, nesiku lyonena evalo lye lyotango mevi.
Uuministeli womauyelele pamwe nombelewa yoSam Nujoma Foundation oya longele kumwe okutula etsiko lyomiti miilonga.
“Shika otashi ningwa okudhimbulukwa evalo lyomukokoli Nujoma ndyoka hali ndhimbulukwa omvula kehe momasiku 12 gaMei,” ta fatulula ngaaka.
Ta ti, oye ya po nedhiladhilo lyokutsika omiti oshoka Omukokolipresidente Nujoma okwa li e hole okutsika omiti.
Ta gwedha ko kutya ohashi kala oshiwanawa ngele omuntu ta dhimbulukiwa naashoka a li e hole unene.
“Nujoma okwa li i itaala mokuzizika oshilongo, sho oshoka a kala ta kumagidha oshigwana shi tsike omiti nokwa kala teshi ningi olwindji ngele ta talele po mpeya naampeyaka, “ ta popi ngaaka.
Theofelus ta gwedha ko kutya omiti otadhi monikitha wo oshilongo nawa nokuhila wo aatalelipo moshilongo, shoka wo tashi kokitha eliko lyoshilongo.
Minista okwa kumagidha wo aanangeshefa ya yambidhidhe nomiti koosikola osho wo moshigwana opo shi vule okutsika.
“Kehe ngoka ta ka tsika okuza nena na thaneke nkene ta tsike ye u ulike komalungula, pamukalo ngoka otatu dhimbulukwa nokutyapula evalo lyomukukokoli,” ta ti ngaaka.
Theofelus ta ti omiti ohadhi dhana onkandangala momikalo dha yooloka, nodha simana wo monkalamwenyo yomuntu kehe.
Ta gwedhapo kutya omiti ohadhi opaleke oondoolopa, ohadhi gandja ombepo nohadhi koleke uundjolowele womuntu.
Minista okwa kumagidha natango oshigwana ta ti, nashi kale oshinakugwanithwa sha kehe gumwe aluhe okutsika omiti.
“Omukalo gokutsika omiti inagu huulila ashike mkmwendhi muka ihe nashi kale onkalondjiigilile,” ta ti ngaaka.
Ngoloneya gwoshitopolwa shaShana Elia Irimari okwa ti oombelewa dhawo odha li dha shangelwa kendiki lyiihwa, lyi ya yambidhidhe mokulwitha embugaleko osho wo etetepo lyomiti.
Endiki lyiihwa okwa li lya indile ngaaka konima lya ndhindhilike omiti tadhi tetwagulwa po, shoka hashi eta embugaleko osho wo hashi shonopolake ombepo mewangandjo.
Okwa qli kwa pitithwa kutya eepelesenda 16.8 nenge ooheketa dhi li, 1 472 000 odha mbugalekwa okuza momumvo 1990 sigo 2010.
Ta kuti, okwakonekwa oopelesenda dhi li 8.9 nenge omahala goopelesenta 7 290 000 moshilongo gena omiti niihwa.
“Eeteto lyomiti na li mone ehuulilo, ethimbo olya thikana okuhulitha po okuteta omiti, onkalo ndyoka twa ndhindhilike tayi indjipala moshitopolwa shetu shaShana,”ta popi ngaaka.
Ta gwedhapo ta ti, oshitopolwa shawo oshina omindhingoloko hadhi hi li aataleli po onkene itaya vulu okukala ya mwena omanga tashi mbugalekwa yeshi tala.
Ngoloneya okwa indile wo oombelewa oonene miitopolwa ya yooloka opo dhi longele kumwe okuyambindhindhathana, okumanga po kehe ngoka taka longa iilonga mbyoka kaapena epitikilo okuza kendiki lyiihwa.
Omukuluntu wiliki gwehangano Namibia Development Trust and Chairperson of NACSO, Ronny Dempers, okwa popi kutya etokolo lyaNgoloneya olyi li mondjila.
Ihe, oshikonga shimwe ashike inashi gwana, oshoka ngele opwa piti ethimbo inaashi ningwa, aantu otayaka tsikila nokuteta omiti, oshoka oye uvite kutya kapena ngoka teya mono.
“Oshigwana osha pumbwa okupewa omalongo opo shi tseye esimano lyomiti, oshoka yamwe kayena natango ewuveko noyena otseyo yagwana kutya oshike omiti ndhina okugamenwa nokukalekwapo,” ta popi ngaaka.
Ta ti, oshigwana osha pumbwa okufatululilwa kutya oshike hashi holoka uuna omiti dha tetwa po oshowo shi tseyithilwe nkene shina okuninga peha lyokutetagula po omiti.
Ta gwedhapo kutya osha pumbwa wo okukumagidhwa shi kale tashi tsike omiti momindhingoloko ndhawo.
Nujoma okwa hulitha momasiku 8 gaFebuluali nuumvo koWindhoek mepupi lyomimvo 95, konima yethimbo lyuuwehame uule. Nujoma ota tumbalekwa omolwa iilonga alongele Namibia noku kondjela emanguluko lyoshilongo shika.
-vkaapanda@nepc.com.na

