Oomwedhi mbali dhenota lyamemememe

Oomwedhi mbali dhenota lyamemememe

Charles Ndeumane

Aakalimo yomomukunda Ehafo momundhingonoko gwOnheliwa, moshitopolwa shaMusati oya ti oya ninga konyala uule woomwedhi mbali kaaye na omeya.

Omukwashigwana gumwe ngoka a tindi edhina lye lyi longithwe okwa lombwele oshifokundaneki shika kutya enota momukunda gwawo itali vulu we okwiindhindhimikilwa oshoka ethimbo olya ninga ele kaaye na omeya nuumbanda wonakuyiwa otawu indjipala.

“Oomwedhi mbali tadhi ka pita ngashiingeyi kaatu na omeya gokopomba. Katu wete kutya onkalo oyu uka peni shaashi oondungu moka hatu teke nadho kadhi na omeya ga gwana. Iinmuna nayo otayi si enota,” osho a popi ngaaka.

Kansela gwoshikandjohogololo shaEtayi Hans Haikali okwa ti onkalo yenota moshitopolwa shaMusati poomwedhi ndhika dhokwenye osho hayi kala ngaaka aluhe, ashike ongelelo oyi ipyakidhila noonkambadhala dhokuyambidhidha oshigwana nomeya.

“Oshinima sha patitha omeya moshitopolwa shetu kashi shi omunino gwa topa ashike oga pata molwaashoka omunino ngoka hagu tu etele omeya kagu na oshimoko shi na oonkondo dhokupomba omeya ga thike komikunda ndhika. Poomwedhi ndhika, aluhe osho hashi kala ngaaka. Mehuliloshiwike lya zi ko otwa tameke nokufala ootenga dhomeya komikunda ndhoka dha gumwa unene kenota mwa kwatelwa Ehafo. Otatu tsikile noku ya faalela omeya kehe oshiwike manga tatu kongo eyamukulo tali kalelele,” Haikali ta ti.

Haikali okwa ti elelo lyoshikandjohogololo sheEtayi olya tokola okutunga po ompungulilo onene yomeya opo yi kale hayi andajakaneke omeya pomathimbo ngaashi ndika. Anuwa omukandaindilo ogwa tumwa nale kuuministeli wuunamapya nuuniimuna, omeya netulululo lyomavi, nelelo olya tegelela ashike eyamukulo opo ompungulilo yomeya ndjoka yi tameke okutungwa.

Pethimbo lyoonkundathana mwene gwomukunda Ehafo Jona Shishiveni okwa koleke kutya onkalo yenota momukukunda otayi tameke okulimbilika.

“Oshoshili tse otatu mono iihuna kenota. Nkene omeya ga patele konyala oomwedhi mbali dha piti sigo onena otatu nu ashike moondungu. 

Okwa li ngaa taku fekelwa kutya omunino ngoka hagu eta omeya komikunda dhetu ogwa topa ashike paife katu shiwo nee ngele ogwa longwa nenge ongiini shaashi oomwedhi odha uka ashike komeho,” Shishiveni ta ti.

Shishiveni okwa ti hamukunda gwawo ashike kagu na omeya ndele nomikunda dhopuushiinda odha dhengwa kenota. Anuwa iimuna ohayi vulu okulala inaayi nwa. 

“Nale sho omeya opo ga pata og ali ngaa haga vulu okuenda okanamundonda nande uusike tse tatu teke po ngaa nande endini nenge gaali. Momandini ngoka gaali otwa li hatu vulu okunwetha mo iikombo yetu, tatu iyogo mo kashona osho wo okunwa kwetu, ashike paife ngeyi ihaku zi we nando osha oopomba odha kukuta owala,” osho Shishiveni a popi ngaaka.

Shishiveni okwa tsikile ta ti kaye na omiti dhokuwapaleka omeya onkene otaya nu ashike omeya gakaka ngaashi sha li hashi ningwa oomvula dhonale. 

Otaya ka pandula unene ngele epangelo tali ya yambidhidha mompumbwe ndjoka yomeya. 

mrndeumaneraycharles@gmail.com