Auleria Wakudumo
OAfrican Authors Recognition Award, hano oshivilo shokudimbuluka nokuyandja omapapa kovashangi dingi muAfrica osha yandja omapapa kovashangi dingi Olomakaya mOngwediva.
Omukulunhuwiliki wehangano olo Victoria Haihambo okwa holola kutya eshi oshi li oshikando shotete oshivilo sholudi la tya ngaha tashi ningwa moNamibia.
Ovakufimbinga ova dja koilonga ya yooloka ngaashi Ghana, Nigeria, South Africa, South Sudan, Eswatini, Malawi, Namibia, Zimbambwe navakwao vamwe okudja koilongo ya yooloka muAfrica.
“Eshi osha ningwa opo tu dimbuluke ovashangi vetu muAfrica, naunenenene oku va twa omukumo opo va twikile nokukala tava teya opena pokati,” Haihambo ta ti ngaho.
African Authors Recognition Award oya yandja omapapa moimhuingu ya yooloka yokushanga, ngaashi omushangi dingi moshimhungu shoinyolwa kounona, omushangi dingi mokatekogoli kovakainhu osho yo omushangi dingi mokategoli kovalumenhu nomushangi dingi muAfrica momudo 2025.
Jobina Shovaleka, Omunamibia weedula 13 okwa findana po omushangi dingi mokategoli kounona nokambo kaye kedina “The Aliens”, omushangi ta tu ovanhu omukumo mokushanga kwaye Pamela Phiri wokoSouth Africa, omushangi dingi wepupi lopokati oChuchu Majok Wel Alier waSouth Sudan, omushangi womahokololo ehe shi oshili oFrancis Kojo Antwi okudja koGhana nomulanduli waye oAlfeus Benjamin Omunamibia.
Omanga nakushanga dingi momahokololo oshili oye Colisile Tfwala a dja koEswatini. Ou a vena po omushangi dingi mokategoli yoomeme oye Jobina Shovaleka, omanga epapa lootate la yangatwa po kuKingsford Amankwaah Reginald waGhana. Shovaleka oye ngaho a yangata po natango epapa lomushangidingi muAfrica neudo.
Ovashangi vahapu inava mona omhito yokufika koNamibia molwoukokule woilongo yavo, ashike nande ongaho ova kwashilipaleka kutya ova tuma ouvidio wavo, tava holola olupandu eshi ovo ovanelao okuvena po omapapa oo.
Nakushanga dingi muAfrica neudo, Shovaleka okwa holola olupandu kOvanamibia aveshe eshi va kala noku mo hoolola fiyo ta findana omapapa aeshe atatu. Olupandu la sheywa okwe li nunhina yo ovakwanedimo vaye ovo a ti inava tula nande omhofi meisho moule womukokomoko wokuhoolola.
Haihambo okwa ti otava ka twikila nokuyandja omapapa ovashangi dingi muAfrica keshe kodula.
Haihambo okwa indila epangelo, ovanangeshefa noohandimwe opo va waimine oshivilo eshi vo va dule okutwa omukumo ovashangi aveshe muAfrica.

