New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Oshigombo shiingulu sha geya moMusati

Oshigombo shiingulu sha geya moMusati

2020-05-06  Loide Jason

Oshigombo shiingulu sha geya moMusati

Nonande oshigombo shiingulu otashi taandele tashi endelele moshitopolwa shaMusati, iitopolwa yilwe monooli ngaashi Ohangwena onkene ngaa inaya lopota sha shoshigombo shoka, omukuluntu ndohotola gwiinamwenyo moshitopolwa shoka Magano Kephas osho a koleke ngaaka.
Oshikondo shuundjolowele nuuhaku wiimuna moshitopolwa shaMusati owa hokolola kutya ngaashingeyi iingulu yi vulithe 100 oya sa omolwomukithi ngoka.

Ndohotolola onkuluntu yiinamwenyo moshitopolwa shaMusati, Josephat Peter, okwa koleke omukithi tagu dhipaga iingulu moshitopolwa niingulu oyindji ya adha 300 oya ya momakwatathano niingulu yi na ombuto nomu na woo mbyoka  tayi ehama yi li 334 moshitopolwa omo tuu moka.
Peter okwa hokolola kutya omukithi ngoka ogu li omudhigu noonkondo notagu dhipaga mbala.
“Oshili oshi li mpaka kutya kehe oshingulu shi li mekwatathano lyoshingulu shi na oshigombo shoshingulu osh ina okudhipagwa e tashi fikwa po,” osho omunawino miimuna a hokolola ngaaka.

Okwa li woo a popi kutya oshiputudhilo shopombanda shaUnam shedhina Ogongo Agricultural University, nasho woo iingulu yasho oya kwatwa koshimvu shoka.

Peter okwa hokolola woo kutya ngashingeyi omunafaalama gwiingulu ngoka a li e na iingulu 32 momukunda gwedhina Oshipaya mombalantu okwa kanitha iingulu ye molwoshigombo shoka.
Peter okwa hokolola kutya oshingulu shotango osha si komukithi ngoka momasiku 17 Maalitsa, nosha li sha lopotwa koombelewa dhawo opo nduno ya kuthe ombinga ya kale ya konaakona eso lyoshingulu shoka, ihe ngashiingeyi okwa ti omukithi ogwa monika notagu ithanwa Afrika Swine Flu. 

Okwa hokolola kutya omukithi ngoka ngashiingeyi ogwa kwata iingulu 194 mbyoka tayi ehama nuuwinayi womukithi nguka owo mboka kutya iingulu itayi hupu.

“Omukithi omudhipagi nogu na olutapo miingulu nohagu eta ekanitho enene mokati kaanafaalama yiingulu. Ngashiingeyi otwa hala  okutseyithila aanafaalama nkene y ena okugamena iingulu yawo yaaha kwatwe komukithi, oku gu dhimbulula nankene ye na oku gu keelela gwaaha taandele unene,” osho omundohotola gwiinamwenyo a hokolola ngaaka.
Okwa tsikile ko kutya oshigombo shika ohashi etwa kombuto hayi kwata iingulu yopaantu nohagu dhimbululwa kuuvu uunene neso lyombaadhilila. 

“Omolwa uudhigu wago, omukithi nguka ogwa pumbwa okulopotwa moshilongo shetu, onkene uuna togu fekele owa pumbwa wu gu lopote koombelewa dhuuhaku wiimuna ndhoka dhi li popepi nangoye,” osho a hokolola ngaaka.
Okwa hokolola kutya aantu unene aanafaalama mboka taatekula iingulu moshitopolwa naya ninge onkambadhala yokulopota komundohotola gwawo  gwiimuna opo a ninge omakonaakono ye a vule okuku utha shono to vulu okuninga.

“Uuna omukithi gwakolekwa kutya ogo tagu li iingulu oshaanawa okudhipaga po iingulu ayihe nokufumvika mule nenge okufika po omidhimba dhayo opo omukithi guyelekwepo thiluthilu. Iigunda noshowo iilongitho yalongithwa nayi opalekwe noothewa dhokudhipaga oombuto dhuuvu,” a hokolola ngaaka.

 Okwa kumagidha aanafaalama mboka kutya oshiwanawa wu thuwithe po oshigunda shoye uule womwedhi omanga inoo eta mo iingulu iipe. 
Okwati woo kutya  aantu naya kotokele kutya iingulu yi na omwenyo nenge iilikolwomwa yayo(onyama,onyata noshotuu) ayihe oyi na oshiponga mokutaandeleka oshigombo shika.


2020-05-06  Loide Jason

Tags: Omusati
Share on social media