New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Omalandulathano gokulanda omiti dhiipangelo otaga hepeke oshigwana

Omalandulathano gokulanda omiti dhiipangelo otaga hepeke oshigwana

2024-05-07  Aletta Shikololo

Omalandulathano gokulanda omiti dhiipangelo otaga hepeke oshigwana

Uuministeli wuuhaku owa koleke kutya kawu na omiti dha gwana, oshinima shoka sha thigi aavu kaaye na ekwatho, omanga mboka yii adha, taya ningi ombili niipangelo yopaumwene. 

Onkalo ndjoka oya eta opo yamwe ya pule opo pa etwe elunduluko momilandu dhokulanda omiti. 

Omukokele Selma Nghipunya (70), ngoka a alukwa ombinzi ya londa uule womimvo 15, okwi iyadha ta ikupula kiipangelo ya yooloka oshoka oshipangelo shEenhana shoka shi li popepi naye kashi na omiti. 

Omukulupe nguka oku li gumwe gomaamvu mboka taya elaela taya kongo omiti molwomauvu gi ili ngoka itaaga monikila omiti miipangelo yepangelo, uule woomwedhi mbali ngashingeyi.

Aamvu mbaka oya iyadha taya landa omiti kooaputeka dhopaumwene, nenge ye li momikweyo omileeleka kiipangelo yokokule, ngele ya adha ko omiti ngaashi dhelelepeko lyaamvu yoHIV, aamvu yosuuka, ombinzi ya londa nosho tuu. 

“Onda mana ko ooaputeka,” osho omunamimvo 64 Naemi Michael, omukalimo gwokoKakutura a ti. 

Anuwa aamvu yamwe oya adhika kuupyakadhi womutima oshoka itaya nu omiti palandulathano. 

“Ethimbo limwe ohandi topola omiti dhandje opo dhi kale po ethimbo ele,” osho James Shilimela a hokolola. 

  Patrick Moses*, omuniilonga guundjolowele kEngela District Hospital, ota ti onkalo ndjoka ondhigu oshoka kehe oshiwike ope na uupyakadhi wa yooloka, shoka hashi dhigupalele woo aaniilonga yuundjolowele oshoka ihaya vulu oku ilongekidhila onkalo. 

Ta ti ethimbo limwe ohaya thiminikwa opo ya tume aamvu ya ka lande omiti kuyo yene. Ta ti oshinima shoka shokutuma aamvu kooaputeke dhopaumwene nasho osha nika oshiponga oshoka ethimbo limwe aamvu ihaya ka pewa elandulathano lyokunwa omiti shi li mondjila. Ta ti ope na omathimbo galwe aamvu haye ya galukile ya pilukilwa po komiti oshoka inaye dhi nwa palandulathano. 

Onkalo yoku landa omiti oya dhigupalela aamvu. Mercia Goagoses, ngoka e na omukithi gwa eta opo omafufu ge ga gwe komutse, okwa ti oki iyadha ta longitha oN$3 000 okulanda omiti e dhi shangelwa kundohotola. 

“Okakende komuti woMinoxidi oke na oN$400, gwo omuti ngoka ondi na okukala tandi gu nu sigo ote mono elunduluko,” Goagoses ngoka kee na iilonga ta ti.

Omapuko gokumbesitela

Omulandu gwa tulwa po omupe pokumbesitela iikwa niipangitho yopaunamiti ogwa talika ogwo tagu enditha kashona omiti dhi thike kiipangelo pethimbo. 

Aalongi yuundjolowele otaya ti omulandu omupe ngoka tagu pula aanambelewa ya tegelele omutengenekwathaneko omupe gu pite opo ya vule okumbesitela inagu opalela oshikondo shuundjolowele.

Ta ya ti onkalo ndjika otayi ka eta iipangelo yi iyadhe kaayi na iifudhitho nomidhimba dha ninga neyi oshoka aanambelewa oye na okulandula omalandulathano omaleeleka opo ya tule mo omambesitelo.   

Uuministeli wa yi mo oonyala

Ominista yuuhaku Kalumbi Shangula okwa koleke kutya onkalo yembestelo otayi shongola.

“Otwi iyadha kaatu na mboka yi ilongekidha oku tu pa iikwa noopangitho oshoka oCentral Procurement Board of Namibia (CPBN) ndjoka hayi gandja ootendela ohayi kwata ethimbo noonkondo, nalundji omatokolo gayo oto adha taga yiwa moshipala, oshinima shoka hashi enditha iinima kashona,” Shangula ta fatulula.

Manga o-CPBN inaayi totwa po ootendela okwa li hadhi longwa nadho koBoard of Namibia ashike oshinima shoka osha li sha eta omashongo ogendji mwa kwatelwa omalundilo gokulunga itapula, endhengelo lyondhi peho niikwao yilwe. 

Ekandulopo lyomukundu 

Omunambelewa omukuluntu muuministelu wuuhaku Ben Nangombe okwa totha mo oshinima shaalandithi yiikwa niipangitho mboka haya ndopa okuthikitha omiti konima yokupewa ootendela, yo ethimbo limwe ohaya lundulula oondando konima yokupewa ootendela. 

Ta ti uuministeli owa tameka okutula po omageelo kaashingithi mboka taya ndopa okuwiiyutha komilanduuvathano ndhoka ya tula po. 

“Otwa tameke okutula ko iihohela kehe kesiku tali pitilile okuza esiku lya tulwa po okuthikitha shoka sha landwa,” Nangombe ta ti. Ngaashi naanaa Shangula, Nangombe naye ota koleke kutya iihokolola yokompangu molwegandjo lyootendela oyi li oshingambeki oshinene shoka tashi yi moshipala egandjo lyomayakulo koshigwana. 

Oshinyolwa shika okwa li sha nyolwa neyambindindo lyoUniversity of the Witwatersrand.


2024-05-07  Aletta Shikololo

Share on social media