[t4b-ticker]

Otjisuta Tjina Ouhatoi

Home Archived Otjisuta Tjina Ouhatoi

I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE Ongahukiro kutja pena ovinenge vyotjivara mbimaviyandja omasa kotji-posa tjotjisuta tjombindu yOva-herero nOvambanderu. Inmbwi yiumwe woumune mbwazire momahungiriro ohunga nOtjitiro Otjindjandja ngatokerwe iyehungi rOnongo Freddy Kariko Kustaa pongan-da yomahongero wovimemwa novyungurisiwa ya Namibia, o Polytechnic, eOritjatatu ngu-rova. Wina yari oukahuke kutja pena ohepero yokuhupika on-gondononeno mOtjitiro Otjin-djandja kutja wina oyo iyandje omasa tjikweya komahungiriro kunohormende yOvandoitji. Oruwano rwamunikire kutja ohepero kutja pekare neraka rimwe nawina otjiwana tjise-kamene tjimwe nokukawondja pamwe motjina ihi. Tjarwe wina pamunikire kutja ohoro-mende maiyenene okuyeta okuwoko kwayo okuna hepero motjina ihi. Pombongarero indji ndjasembamisirwe iyOkomiti yOtjitjiro Otjindjandja pwena onganda yomahongero indji, Kustaa waraisire ombangu ndjiri motjisuta mouye tjinga ngamba apehiyakara omuhoko omuzoozu mbwarora otjisuta. Watjere ondoneno yOvajuuta yari mena reraka rimwe munao Ovaherero wina otjivasere oku-hara eraka rimwe navekaondja pamwe. Watjere kanavi okuka-ra kovira peke peke vyopo-lotika posyo tjikweya kotjina ihi ohepero okuzemba o polo-tika. Watjere ngavezemburuke kutja Ovandoitji vevezepa mean rohani ondando yokuha-na nokuhonapara muwo omwiiri nondjiveungurisa. Watjere ohoromende wina kaiya yeta okuwoko kwayo nu potuingi ikuramena otjina ihi momurungu. Kakutja ihungi-rire po oveni nungwari yasere okukara norupa mwiihina oku-veyeka oveni otjina ihi. Ova-herero oveni ombasere okuhon-gora. Mokutja Ovaherero wina vasere okuhungirira po omiho-ko vyarwe watjere imba mbetja nao rukwao ombetja Ovaherero ave hungirire po omihoko vyar-we ngaveri hungirepo oveni. Watjere eye upezemburuka nawa kutja omihoko vyarwe wina vyata nazemburuka ousiona ounene mbwee umunu otjomwatje tjee kuru mOvak-wena mbwaza motjitiro tjao iyo Vandoitji. Posyo atja aha pezembwa kutja mbayengerwe iyOva-ndoitji Ovaherero neraa roma-yeandekro ritamuna owo uriri kamuhoko warwe. Omihoko vyarwe ngavisekame viri hungirire. Kustaa watjere otjiposa ihi ngunda okutjiri tjiri motjomba-nguriro posyo araisa kutja katji-na tja tjimanga nu tja wombisi-wa iyo kutja otjombanguriro kutjatengisiwa tjakatja otjo tjiungura noviposa mbyayetua ohoromende nOvaherero kaho-romende. Kepuriro rokutja tjii-hapo pari ombahore ndjiteki pi pu mbyatjitua kOvaherero na mbyatjitua kOvayuuta, Kustaa watjere owatjiri kutja mehi rOvandoitji mwari omatuwo womiku omikoze nu mapeya omihingo Ovandoitji mbiva-kaungurisa koutjiro wa Europa verihongera kOvaherero posyo ihi otjina tjimatjihepa ongondo-noneno ombwa. Wina waraisire kutja omyano mapeya avirire vimwe posyo avihanika mok-tuja tjiva ovyo uye wa kandi-nondi nginda tjiva aviri vyo ruveze ro rorowa. Watjere otjina ihi katjina tjOvaherero porwe nungwari otjina tja Namibia. Watjere otjisuta tjipendura ovina peke peke tjimuna ondjesirasaneno. Ondjesirasaneno iheya ovina ovingi kovandu peke peke.