Otjomuise
Oruhindo orutenga motjimbumba tjovandu o 50 tjOvakwena, Ovaherero nOvambanderu, osondaha ihi otjima tjikuku ouyenda kehi rOvandoitji kotjihuro ohongora tjehindo, o Berlina.
Mwimba mbuma vesekama Osondaha omutenga omuhaamise wovihavero vyOkomiti yOvaherero nOvambanderu yOtjitiro Otjiandjandja, Utjiua Muinjangue, nu kombunda ye eyuva tjingero aku kongorere omuÞize worutu indwi, MiÞiri Festus Muundjua. Otjiveke tjimatjiyende otjikumutundu atjihe tjoruhindo mumuna omuhaamise wovihavero vyOkomiti yOvakwena yOtjitiro Otjindjandja, Ida Hoffmana, wovihaveroozombara tjimuna Ombara Otjitambi yOvambanderu, Omwara Aletha Nguvauva, Ombara Otjitambi yOvaherero, Vekuii Rukoro, Ombara yOnguatjindu, Sam Kambazembi, Ombara ya Tjimana, Turimuro Hoveka nOmbara yOtjizemba, Hijangungo Kapia.
Ombongarero indji ndjimaisekirisiwa iyo orutu indwi o Berlin Postkolonia, nduri orutu rovature vehi rOvandoitji ropendje nohoromende yehindo ndina ongondjero yomapu peke peke ngatjama norukapita veze rohuurire yehindo, puna Okomiti yOtjiÞiro Otjindjandja, Okomiti yOtjitiro Otjindjandja tjOvakwena, Ehika rOvaherero nOvamabnderu rOtjitiro Otjindjandja mOmahi Omakutasane wa America (the Association of the Ovaherero/Ovambanderu Genocide in the USA (OGA), nOrutu rOvitiro Ovindjandja vyOvaherero/Ovambanderu nOvakwena ( OvaHerero/Mbanderu and Nama Genocides Institute (ONGI) nOruwano rOvandoitji rOtutu Twopendje nOhoromende “Kapena Otjari kOtjiÞiro Otjindjandja” ( the German NGO Alliance “No Amnesty on Genocide!”), maihaama okuza kundinondi nganduu ku muhuka.
Mozondando zayo okuteza nokuripurira kombiruriro yohuurire yOvaherero nOvakwena, ovitiro ovindjandja vyo 1904-08 nokutja harukuru oure wozombura tjatuna vi kuwo nawina okutara kongondjero yokuyarurapo imbi Ovaherero nOvakwena mbivapandjara mena rOtjitiro Otjindjandja. KOmurungu ombongarero indji maitara kovi¿enge ovipe ongondoroka nOtjitiro Otjindjandja nongaro ndjiripo yOvaherero nOvakwena kutja kavena orupa motjihungiriro tjikuza tjikayenda nai ohunga nOtjiÞiro Otjindjandja.
Noho maiyauza ousemba woviwa¿a vyOvaherero nOvakwena okurihungirira po ovine ongarate mokupaha omazengururiro mumuna omaitaverero wokutja pari OviÞiro Ovindjandja, omaningiriro wondjesiro ya katjotjiri notjisuta tji tjapwire. Koruseinina ombongarero indji maikaka ondjira komurungu kutja ovikee tjitwa mbimaviso okutjitwa kutja pekare ousemba wokuyarurapo nomakotorero nomatupa ayeye wOvaherero nOvakwena ngaturikirwe mozoskepi ayetwarewa kehi rOvandoitji moruveze rohuurire Novita mbyatwara kOtjitiro Otjindjandja.
Mova¿angwa ovahe¿endu pombonagrero indji muna Elizabeth Kaneza mehi rOvandoijti nguna omerizirira wOzombura Omurongo zOmuhoko Omikutasane zOvandu Mbaziriire ko Africa; o Heidemarie Wieczoreck-Zeul, ngwari o Ministera yehi rOvandoitji yOmaungiriro Kumwe yOmahi nOmekurisiro wOmbwiko. Omapu peke peke ombongarero indji ku ma ikahungirira ko euva etenga tjiyeri 14 ku Senina¿I, “Omakuruhungi nOmwano Ovitiro Ovinandjandja Mbivyatuna kOvandu”, umwe wawo mbu ma ve kahungirira kuro nguri Kambanda Veii. Varwe onongo Henning Melber nonongo Reinhart Kössler.
Epu rarwe muma mukatarewa ongaro ndjiripo po nai ongondoroka nOtjiÞiro Otjindjandja nOtjisuta umwe wova kahungirire waro nguri Rukoro.
Ongurova mapekara otjihungiriro kehi yepu ndumaritja: “Mapeya hapo nai omatiasaneno nozonduvasaneno wozohoromende aye yeta omayarurapero vya mbyapandjarwa kombunda yOtjitiro Otjiandjandja?” Mitiri Muundjua yiumwe wovahungire motjihungiriro ihi tjima tjitumburwa i Mbakumua Hengari. Umwe ngwa nangwa kotjihungiriro ihi omuhindwa wapeke wehi rOvandoitji motjiungiriro tjOtjitiro Otjindjandja, Ruprecht Polenz.
Eyuva oritjavari Orovyungura omayuva tjiyeri 15 ku Senina¿i, ombongarero indji maikatara kepu “Omangiririro wOkuyarurapo Mbyapandjarwa” oro kuza kOtjiÞiro Otjindjandja ndina Scara Matundu.
Okuzambo ombongarero otjimai hiti momahandjauriro wozongutiro zayo nokuhungirira kuzo ngunda aihiye zeyakura.
Osonda omayuva tjiyeri 16 ku Senina¿I, ma pe kakara omakwondjero wo mo mivanda vya Berlina okuyenda ko Minsiteri yOvitjitua vyOpendje ku mapeya oku kayandjwa ngutiro yombongarero indji. Osondaha indi wina ovimbumba otjimavirondo oku kotoka konganda.