[t4b-ticker]

Otjiuru tjOrupa rOmatoororero tjinongamburiro mozomahina

Home Languages Otjiuru tjOrupa rOmatoororero tjinongamburiro mozomahina

I Margareth Nunuhe

OTJOMUISE- Otjiuru Tjorupa Romatoororero, Onongo Paul Isaak, mapanÿere pokutja ozomahina ozombe zokutoorora mazeingurisiwa momatoororero wombura indji wotjiuru tjehi nouøepo wOmbongarero yOtjiwaøa mu Tjikukutu.

Eye wakurama imbo nandarire momakuekururiro omazeu nondira tjinene okuza kovira ovipirure vioporotika ohunga nomaunguriro omawa zozomahina inÿa nawina kutja ozo nai kazeri moveta ya Namibia yOmatoororero nawina kutja ovatoorore hapo maveyenene okumuna omahongero moruveze momaungurisiro wazo nawa. Otjirata tjOmatoororero tja Namibia, ousupi o Electoral Commisison of Namibia, ousupi o ECN, tjakara nombongarero ohonge otjo putjatuapo oruveze romatuiiro womerirongerero wokuuta okutua ozomahina inÿa monaunguriro mumuna okuzetjiukusia kovira vioporotika, otjiwana novanarupa varue, eye matja.  ™Moviveke vivari eÞe matuii koutukondua notukondua tuomatoororero okuhonga,∫ matja naweza ko kutja rutenga vatara komeritjangisiro komatoororero ngunda avehiyauta no mahongero.

Isaak matja o ECN maitjiti kangamua atjihe momasa wayo okukondja kutja ondjivisiro ivaze ovatoorore avehe mberitjangisa naweza ko kutja wina indji oveta ombe yomatoorore mairundurura omuano womahongero wovatoorore. Otjiuru tjOrupa rOmatoorore itji,  wina waraisa kutja tjiva yomarundururiro kOveta yOmatoororero marire kutja mbasere okuritjangisa komatoororero kavena okuningirua okuraisa otutuu tuomeva norutjeno komatoororero womauhonapare wozongomainde otja tjipari morukapita veze, ngunda omatoorore nambano ama yekare meyuva rimue.  Isak matja o ECN maivanga okutjita ongahukiro kutja ovatoorore mbasere okuritjangisa vetjiwe omahina yomatoororero indji kutja omatoorore tjimayeutu ovo tjandje veitjiwa nuvenongamburiro muyo.

Isak matja kapena imue yozomahina inda zayarurua kuzarandua kehi indi o India otjozombuze paazehee nu ™kangamua atjihe tjiri mongaro yokuungura∫.

Pari ouzeu womawe womuriro wazo posia mena rokutja ozo zeri kehi yonguizikiro ozomazemunika nokuhina otjimariva tjarue matjisutua. Matja o Namibia reritupuka pomahi tjimuna o South Africa, owo ngumapeya ayeungurisa ozomahina inÿa momatoororero wo 2019 uriri naweza ko kutja o Namibia marire ehi etenga ra Africa okuungurisa ozomahina inÿa. Isak matja unongamburiro momaungurisiro wazo mena rokutja o Namibia rina otjivarero tjovakuatera ovatiti okusasaneka na India ndina ovatoorore omangete o 800. Komurungu mapambarere kutja o ECN maikondjo kutja ikare nozomahina nÿayenene kutja tjiva tjizaka nouzeu womaunguriro, muyarikire zarue moruveze ruazo.  Okutara komatoorore wa India ozomahina inda kuzayetere ondira mokutja omundu kona kukambura muzo, Isak matja ozo kazena puzaisire otjiwana tja India morupanda nu zaungurisirue nongamburiro. Tjapurua kutja onguaye ovira ovipirure tjiviari nondira ohunga nozomahina inÿa,Isak matja oveta iri moruveze nu ongurunguse yari mokutja omazeva tjiva moveta indji yasere okutjiukisiwa kotjiveta, tjimuna kutja ozombandi zeøe nÿasere okuninikiziwa omundu tjimatoorora.

™Ovatjange vozoveta mavezo okutjanga omazeva ovikamangarate (kohoromende) kozoministeri nu ozo kazena kuhepa okupitira movaungure voveta,∫ Isak matja naweza ko kutja makara notjihungiriro novira vioporotika okuvepaturura omeho. Omuungure worupa romatoorore omutjiue womaunguririo wa kandinondi eye nai nguangura nozomahina inda nganda azarandua, matja omahongero wazo ovatoorore otjiøa ohunga tjitjiheri otjizeu  nandarire komundu nguha rese poo okutjanga kaparukaze mena rokutja otjina tjimatjihepua porue okuninikiza ombandi yomene yomuvarekua poo otjira tjoporotika tjimozeri.  Matja ozomahina zarue mazehenununa ozondanda zomatoororero ndatjazehepua otjo tjimatjitjiti kutja ovandu vetoorore meyuva rimue. Orupa romatoorore makuzu  ruaranda ozomahina zarue ovikando vivari puinÿo nÿuruarandere kutja nambano otjivarero tjazo tjirire 3,400.

Omutjiwe ingui wanakaura kutja mapeya ozomahina inda azetikurua komurungu womatoorore nahandjaura kutja ozo zayenda paterua movimangua muzamangerua  nozonomora zazo no otjivarero tjovatoorore avehe mokarukondua komatoorore matjikahitisirua imbo muzo eyuva romatoororero. Matja okurundurura otjivarero ihi mozohamina inÿa, okutja mapehee okupora otjimange tjazo otjo tjimatjirire otjiraisiro tjokutja zatikurua. Matja ovo nai vekare aveyandja omahongero wozomhina inda pomarasiro wovina peke peke oure wozombura nai nu nai maveyandja omahongero mo Tjomeva ngunda avehiyahandjauka koutukondua womatoororero.

Matja ozomahina za Namibia inÿa zaungurua omuano wokutja  ove tjiwaninikiza ombandi meøe yomuvarekua poo otjira tjoporitika  tjimotoorora erambe marizemi.  Okutja ove tjiwazumbo wasere okuninikiza ombandi indji ruakuao kutja eraka roye rikamburue oro ndimariraisa kutja watoorora uøe.

Omuungure ingui matja ombura ndjazuko vari notjisasanekero tjomaungurisiro wozomahina inda pondjuwo yozoveta nouøepo wondjuwo indji opuwari ouni nu kawari nouzeu nozomahina inÿa. ™Otjomunamibiana, ami rutenga mbari nondira tjinene ozomahina inda kanaa zeungura, posia oupupu okuhonga ovandu okuzeungurisa,∫ matja.  Ozomahina inÿa ozo nÿeri puna onguta yomeritjangisiro womutoorore, o Voter Registration Kit (VRK) ozondarandua ko India kozondoloa za Namibia omangete o 22 oviugnurisiwa via kandinondi viondjivisiro yondjiukiro yomundu ndeyandjera omatjangisiro wovatoorore ohakahana nu nokuhina ombaruisiro. Onguta indji iyandja okakarata komutoorore kukeri tjimuna okauru kondjiukiro kukena ovinenge viondjeverero nu kukeungurisa ovinenge via kandinondi okukambura ondjivisiro pomeritjangisiro, muvio mumuna ozondjira zominue, otjioperendero mondjivisiro yarue ohunga nomundu momatjangua.