Otjiwana matjikahepura noku kayakura omatupa kOtjozondjii

Home Languages Otjiwana matjikahepura noku kayakura omatupa kOtjozondjii

I Kae Matundu-Tjiparuro 

 

OTJOMUISE- Oviwaøa mbiatunua iyondjembo ya Katjivitjouanga okuutira mozombura tjimazeutire mo 1896 okukawira mo 1904 nganduu mo 1908, omayuva womasuviro wotjiveke tjimatjiyende, 28-30 ku Seninarindi, mavikumukire kOtjozondjii.

Otjozondjii itjimue tjovirongo mumuari otumbo tuondjururiro nohangauti yovakuatera va Namibia, oruveze indo ndaaritjiukua otjo Deutsche Südwes Afrika, ousupi ndaari tjiukua otjehi rOvandoitji. Mo Tjozondjii muari orumbo tjimuna indui rua Tjomuise nduaarutjiukua otjorumbo rua katjombonÿi mena rongaro yondatumisire, ondumbombi, muvio mumauri ondjara nomaungurisiro wovakuatera tjimuna ovakarere ovahuurua. Mena rongaro ndjari motumbo itui ovakuaterua ovengi va Namibia otjivaÞira muto. Tjikueya ko Tjozondjii ngamba omaÞupa wovaÞi imbi yewongua wongua mozonduduvavi zatjo.

Munao ozondengurona zovaÞi imba ovandu ovaheka mo Namibia ongutuke mbeungurira komeva, mOtjozondjii na Zerongondo, otjiveripura kutja omaÞupa wovakuru novaÞi zazo kaena kurikara nokunjandavara mozondunduvavi inÿo navetungupo ombindi. Ombindi indji momaandero wa Seninarindi mo 2007 otjiyatuirisiwa kotjiveta nokukutjururua onguyu otja kombazu namombazu iyo Mbara Otjitambi yOvaherero, Kuaima Riruako, nOmuyaruke Ombara ya Rongo, Eerike Zeraeua. Okuza kombura indjo otjiwaøa otjiheka ihi omayuva tjingeyo otjitjiyenda kOtjozondjii okukayandja ondjozikiro kovaÞi novakuru vatjo imba, nu tjingetjo okukapaha otjiwa nouøingandu, nu tjinene omasa, ounongo, ouÞakame noupatje mongondjero yatjo yOtjisuta tjOmbinÿu yovakuru novaÞi vatjo.

Otjikando iho mo 2007 mozengi zozombuze nÿatjangerue kovimbakete ovimbumba mbiviakayenda navio momivanda via Tjozondjii okuyenda kozombindi indji zari kutja ™matuÞu amatukondjo∫, ™tuangura tjike∫, nazarue okuraisa ongondjero yomuhoko yotjisuta. Tjingetjo nandarire ombura ndjazuko ombuze tjingeyo kauyarora okurunduruka kaparukaze kokutja ™ohoromende yOvandoitji ngaipanÿere pomerizirira wayo∫ nokutja ™OtjiÞiro Otjindjandja tjiwatuakumue nondjesiro okutja marire Otjisuta.∫ Posi embo ehongonekua momambo ayehe inga mo 2007 orondi ndari kerapi enene ndaarihongererepo ovimbumba romambo mutjiva wawo ngaayetja nai: ™okuyaruka mozondambo zovaÞi novakuru vetu okuwondeka omahuno wao ngehina ozondambo kutja ndinondi owo vesuvisiwe nondjozikiro yakatjotjiri.∫

Munao otja tjimapetjiukua kutja ozombamba tjiva nomaÞupa ngakotokere ngehina yayakurirue otja tjiyapuire kombazu, amayetjiukua kutja tjiva wao owaimba mbarara mOtjozondjii, otjiwaøa omayuva womasuviro ngumayeyende otjimatjikeyeyakura otja kombazu novizerika viatjo. ™Otja tjimapetjiukua nawa, ovakuru vetu omayovi nomayovi vazengera morumbo katjombonÿi mOtjomuise, nai pupatungua oruveze romapukiro wovinenge ovikuru viongutukiro, po Kakoverua kEhundju (Shark Island) mOkakoverua namo Tjozondjii. Tjingetjo omakuruhungi omahapaterua pendje kutja ozombamba nomatupa ngakotorerue nai, mapeya ayerire owaimba mbatira motumnbo itui. Munao otjimapepuire otja tjimatuii ko Tjozondjii nai okukazemburuka imba mbazengira motumbo itui nokukayandja ondjozikiro ndjapuire nokurizemburuka novakuru novaÞi vetu nunguari wina otja kombazu nongamburiro yetu okukayakura ozombamba nomatupa ngakotokere,∫ Orutu rOtjitiro Otjindjandja ruatja nao morutuu kozombuze.

Marutja indui otjiwana tjitjauakura ozombamba nomatupa inga otja kombazu otjo ndino uriri otjimatjihanga kunozombembo zovati novakuru vatjo.