Oministera Ondenga Elijah Ngurare ma toko Ovanamibia okuungurisa ondjiviro yawo ongwatera nondumbe yomaunguriro notutu twombazu kutja otjiwaṋa tji tjinde nokuripangiṋa komatokero woviuṋe vyevaverwa na wina okupwisa omananeno wokuti nozondendera.
Aa hungirire pomatyasaneno yomayuva yevari wovanarupa mondjeverero yokuti nozondendera na wina omasembami s iro wonḓekasasaneno kutja ehi ri zikame momatokero nge yetwa i yomatanaukiro womuinyo wevaverwa. Ombongarero ndji ya utire Omandaha nai yanda Oritjavari mOtjomuise. “Mbi nongamburiro kutja omatjindiro wokuti nozondendera omerizirira wouhonapare wombazu na wina otutu twehi. Ozongunḓe azehe zoveta yokuti nozondendera wina i hitasana na imbi mbi twe rihongo kovanene vetu ovyo mbya kamburwa mOngunḓeveta ya Namibia,” ma tja.
Na pambarere komurungu ohepero yokurihonga okuzara nokukuramena kangamwa omatokero nomaumba oyo ngu ma tja ya sere okuhungamwa nomaundjiro nu nangwari ku ku he ri okuyandjera kutja ye havere oviwaṋa.
Ngurare ma munu kokutja ondando ya Namibia yokuzara, ya zikamisiwa oupame mondyero Oitjahamboumwe yOmekurisiro wEhi, Osixth National Development Plan, ousupi ONDP6, ndji nondando yombwiko yehi yondondo yokombanda pokati ndji nondarero, owangate nongarerere okutwara ko 2030.
Omahongero inga yari nondando yokutunduuza omaunguriro wakumwe pokati kotupa pekepeke mokutara momaumba nga sana tjimuna omarundurukiro womuinyo mevaverwa; ombandjarero moviuṋe vyovitunge vyehi mbi tjitwa i yomarundurukiro inga nomatukarisiro mbu u yeta momakayendero wondumbiro nongorongova. Momwinyo tjingewo mongondjero yokutja oviṋenge vyehupo nonḓunino yotjiwaṋa tjimuna okuti nozondendera; ouveruke nombwiro nombwiko avi ha hivasana. Tjingetjo okunyomokisa ondjiviro yonḓekisasaneno nokuṱeisa pamwe okutjurura omaumba nokutja mbya tjama nonḓekasasaneno avi ha tjindwa otjoviṋenge kuvyo ovini nungwari momatarero nomanongononeno wavyo vi rire orupa rwomerirongerero nomananeno womoruveze rwomaumba. Omahenunino womaumba nomekur i s iro omakarerere okupupaparisa ouṱukare.
Otja ku Ngurare omatjakaneneno womeva womipupo; oviungurisiwa vyakandinondi vyokuisamo omongwa momeva wokuvare; nomatjeverero nondyero yomeva ombwa maye yenene okuvatera okunata omatokero ndino na moruyaveze. “Pomahakayeneno wandje katjisupi nomukuramenepo wa Algeria, we riyandjera kutja otjehi etenga, ve nondjiviro yotutumbo novikunwa mehi onguza nu va rongera tjingetjo okurora morukondwa rwa Rongo pokati ka Usakos na Arandis (Kanduu). Imbwi omukambo momuhunga wokuungura,” ma tja. Na ningire ombwaneno ama tja omaumba wondanaukiro momuinyo wevaverwa tjimuna omipupo mOzambezi, Cuvelai mOshana, Omusati na Hangwena nOshikoto, na wina omipupo oruvezeveze mOtjomuise, avihe imbi orupa yovitjitwa vyombutiro. – Nampa


