Customize Consent Preferences

We use cookies to help you navigate efficiently and perform certain functions. You will find detailed information about all cookies under each consent category below.

The cookies that are categorized as "Necessary" are stored on your browser as they are essential for enabling the basic functionalities of the site. ... 

Always Active

Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.

No cookies to display.

Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.

No cookies to display.

Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.

No cookies to display.

Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.

No cookies to display.

Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.

No cookies to display.

OvaÞuta ovazoozu vayandja omitjemo ko Ministera yOtjimariva, Ombaanga yOtutumbo

Home Languages OvaÞuta ovazoozu vayandja omitjemo ko Ministera yOtjimariva, Ombaanga yOtutumbo

Kuzeeko Tjitemisa

Otjomuise-OvaÞuta ape esere ovazoozu vomahi wapeke mbumakuzu venozondjo zOmbaanga ÞyOtutumbo nOvikunwa azehe kumwe Ozondola za Namibia omangete 250 Oritjavari vakawondjere momivanda vya Tjomuise okuyenda ko Ministeri yOtjimariva kuvakayandjere orutuu romitjemo koministera Calle Schlettwein.

Otjimbumba ihi kehi yaingwi ngwari omutjangerepo omukarerere wo Ministeri yOzongoporo nOviyakise, Kahijoro Kahuure, eye nambano nguri iumwe wovaÞuta imba, tjingetjo wina vayandjero orutuu romitjemo indwi kotjiuru tjOmbaanga yOtutumbo nOvikunwa, Sakaria Nghikembua. Rutenga ovatuta imba mbakamburwa iyomburuma yokutja mavepandjara ozofarama zao vakahakaena notjiuru tjehi Hage Geingoba okuvevatera kutja ozofarama zao azehakamburwa iyOmbaanga yOtutumbo nOvikunwa nungwari Geingiba evehindi ku Schlettwein.

Ombaanga yOtutumbo nOvikunwa ombura ndjazuko yautire norukosi rokuwondja ozondjo zayo ovatuta imba mbizenazo. Munao opuyakutira ozonganda ozowonge yozondjo inÿa o Red Force Debt Management no United Africa Group (UAG) okuwonga otjimariva tjitjasewa kombunda. Moru romitjemo rwao, ovatuta mavetja “ngunda atwahitisiwa oruhingo iyongaro yomakamburiroro wehi retu momyano peke vyovahuure nomatjindiro omahazendu wovakuru vetu iyOvandoitji novanambangu va South Africa mena rehi rao”, Ombaanga yOtutumbo nOvikunwa maiso okuzemburuka ousemba wawo otjovavaterwa iyo kutja munao iyenene okuhungirira kwimbi ovyongendo kuwo otjotjimbumba opo otja tjivaningira rukuru nu otjimaveyaruka po okuningira nao rukwao.

“Ombaanga maisokuuta otjiungura tjokuhungira kuna kangamwa omututa omunangendo tjimanga kombunda yokuhakaena kunotjimbumba okuzuvasana komamwano woupore kutja ozondjo zao mazerundururwa vi,” Kahijoro matja tjarese orutuu romitjemo. Omweze mbwazuko Nghikembua watja uri kamwaha okuhungira kunawo posya ovaÞuta mavetja katjiperi. Mavetja ozonÿuvasaneno kunozonganda ozowonge zozondjo mazeso okuzemiisiwa tjimanga novatuta vomana wao ngayandjwa konganda ohwe yeni komana wovanazondjo mayeso okukohororwa tjimanga nombaanga maiso okuuta notjiungura tjokuhungira kunomuÞuta auhe wongendo nombaanga wina novatuta pamwe maveso okuhungama ohoromende okuyarukira omayazemeno wotjimariva kehi yOtjiungura tjOmukambo wOmayazemeno Omayeure (Affirmative Action Loan Scheme, AALS,) kutja otjo tjiririre otjikakarere notjinambatero komeritiakaneno wohoromende okutungurura ehi.

Orutuu romitjemo indwi maruningire omikambo imbi nourizemburuka wovaÞuta kokutja otjiungura tjohoromende tjondungururiro wehi otjo tjitjatwapo Otjiungura tjOmukambo wOmayazemeno Omayeure itjimwe tjomihunga ongunde ovyohoromende okuyeta ondungururiro nomaha¿unino wehi. Tjingetjo ovatuta vapewa omasa iyombinÿu yovakuru vao ndjatjononoka movita peke peke mbivakara navyo pamwe poo peke peke kunovahuure vOvandoijtii tjazumba kunovanambangu va South Africa okukotora ehi noundu wawo. Owo vakurungisiwa mominyo, aveihamisiwa navepandjarisiwa ombango nongamburiro iyomapandero wovatumbure vOmbaanga yOtutumbo nOvikunwa nounane wayo okuhakaena nawo otjotjimbumba tjitjiri zozongaro ndasana poo zemwe.