I Charles Tjatindi
OTJIMBINGWE
Nandarire kutja oporise yeriyarikana povikando peke peke kotjiwana atjihananunu oviposa vyourunga wovinamwinyo mbwarapotua koporise otjina ihi tjkayenda komurungu nokuhina ondjururiro.
Ombongarero katjisupi muno pokati kovatuta va Tjimbingwe noruhindo roporise okuza komberoo onene yorukondua mEzorongondo yanunisire kutja ongaro indji opwiiri ikawondja komurungu. Oporise yeere muno otjorupa rombongarero kuna otjiwana ohunga nourunga wovinamwinyo kombumda yombongarero ndjari kOkombahe. Oporise ya Erongo imuna ouzeu imbwi novatuta morukondua mbenanununa oviposa koporise navevituara kouhonapare wombazu okuyapura.Povikando ovingi oporise maitja otjina ihi tjitjitua indu oporise tjiyazu nokuukungira otjimariva otjingi okukondonona oviposa.
Posyo ounepo wotjiwana waraisire ongendo yawo nongono yoviposa movyombanguriro mehi tjitjira otjina tjitjivehinga kutja vetanaukire kovyombanguriro vyombazu. Ovatuta mbari pombongarero indji varaisire kutja okutara koviposa mbirapotua koporise, owo vemuna ayo ouhonapare woveta kauna ozomburo ndaenena kozongondononeno zoviposa ndapwire.
Ovatuta wina varaisire ongendo yawo noure wovipsa vyourunga wovinamwinyo movyombanguriro nu munao porumwe otjivehakara nombango okurapota oviposa koveta pendje nokuto kuvituara kovyombanguriro vyombazu.
Imba mbari pombongarero indji aavemunu kutja oupupu okupaha otjisuta okuza kerunga pendje nokuundja kondjo ndjimaa ikyandjuua iyotjombanguriro kombunda yoruveze orure.Ovatuta vamunine kutja tjinene vena ouzeu nozombanguriro ozende ndevaza ape kozombura mbari.
“Tuatura momahi wa kangamwa. Okuryangera pokati ka Tjimbingue na Tjandjomboimwea aruhe mena rombanguriro tjimana ondjatu yetu. Omundu wina umuna kutja okuryangera ko Tjandjomboimue ondiru potjinamwinyo tjiwapandjara. Konoo i ko Tjandjomboimue mena rozongombo mbari ndavakwa nungwari moyenene okutuarara otjiposa kozorata zombazu novanane ovo mbumavetie erunga okukusuta,” umwe wovatuta watjere.
Ovatuta varaerere o New Era kutja porumwe ovinamwinyo vivakwa okuza movyunda outuku ovandu avarara. “Imbwi katji urunga rukwao. Ingwi yarira okupunda. Ripura kutja hapo erunga indi tjiravasewa amarivaka maritjitivi komututa ingwi omwini wovinamwinyo imbi? Ouninagndu wa Mukuru okoo kutja ngunda ovina imbi tjimavitjitua tjandje kapena omundu nguri katumba,” Himeezembi Kariko omututa morukondua watjere.
Posyo oporise yayandjere ondunge kovatuta okuhina okuhenununa oviposa mena rokutja ingwi ngwarapotua usewa nokuhina omberero tjitjita kutja mayaruke nongatukiro indjo rukwao. Oporise wina yakarere nombongarero tjingeyo pOmbondeze mena ya Tjondjomboimwe puyahungirire kuna ovatuta vomahi wapeke ohunga nourunga wovinawinyo.