Panawiza marunduruko kovantu ava ngavakara asi kwavatumbura presidente

Home Languages Panawiza marunduruko kovantu ava ngavakara asi kwavatumbura presidente

WINDHOEK

Mbunga mpatanesi zopaveta kasigwene nopenta paapa tupu erwaneno lyawo kaligwene makwetesoko kombunga zaSWAPO , mokupira kupa vantu ava ngahorowora Presidente vakalipakerere mombongarero zanavenye vapire kukara nononkondo dokuhowora nsene pana wiza yokuhorowora mombongarero zanavenye.

Nkuministera Dr. Hage Geingob kageve mbudi ezi nkera kositenguko mevango eli lyakara asi vatulisipo noveta kuna kutwikira kuliyonga ewapukururo edi veta lyosirongo. Awo kuna kara asi vantu ava atumbura Presidente vahepa kutanda pontazimwe vaze pontantatu, ano vantu navenye nye wombongarero nazinye zahepa kuligwedererera kutunda po 72 vaze po 96, ava ngava horowora vana kutunda konombunga dawo.

Moomo yimo hena vana kutanta asi ava nye ntazimwe nawo vahepa kuzeruka vaze pontantatu. Age katente asi konyima vana kayitarurura awo yipo kavakaligwire asi yousili mbunga zaRDP mouhunga zina kara kukwama vantu ava ava kutumbura Presidente, asi awo vahepa tupu kukara nononkondo dokuhorowora nsene asi eyi vana kuhorowora yokuhamena kediveta lyosirongo, ntani kuna pumbwa siutatu naune ndi asi 2/3 pauzi. Eyi kuna kara asi nsene vana hara kuwapukura veta zongandi,zosirongo.

Nye Geingob katanterere sayitunga zaNew Era asi “ Ose tuna tokora kuza komeho mokupa vantu ava ana kutura Presidente mosirugana nonkondo dokuvhura vahorowore. Age simpe katente asi egano lyokuzerura ndi asi kugwedako sivaro kovantu vaPresidente simpe kuna sikama ngorooro, kutunda pontazimwe vaze pontantatu.

Nonkango daAnton Von Wietershein kuna kutanta gwaRDP kuna kutanta Yuma. Nokugwedako asi nsene asi mbunga zaSWAPO kapi zina kugwana 2/3 zomazwi, ano awo nye ana tumbura Presidente vakara nawo tavahorowora mombongarero zanavenye, hawe ana uyunga nkango morwa ngayipa nye mbunga zaSWAPO mazwi gomanzi nsene vahorowora mombongarero zanavenye.

Ano noperesenta ntano nado tuna digusako morwa ngano nombunga politika dononona kapi ngadivhura kuyisikisamo eyi ndi asi nawo vayakare mombongarero zanavenye. Morwa nampili yihoroke oyo hawe awo simpe kapi tava kara nomzwi gomanzi mombongarero zanavenye. Nsene asi tokadwisa sivaro noperesenta nado tadigurumuka, yipo asi nombunga mpatanesi dononona ngesi tavagwana nye uwa.”

Morwa mukaro gwangesi epangero yipo lina tokora asi hawe noperesenta ditundeko.
Nye kutakamesa kuvhura yivatware moudigu morwa nampili vagwane mazwi gomanzi simpe kapi yina kutanta asi kuvhura vaze nomazwi ogo mombongarero zanavenye. Nampili ngano kuna gwana 16 000, mazwi ngoso ogo, nye kapi vana sikisamo noperesenta dongandi hawe vadivare.

Apa nye katulire poruzera veta zompe ministera gwanare goyiviyauka yaPresidente Albert Kawana, kwatente asi kumwe nokuzerura sivaro, kuna kumoneka asi kuvhura mulize name nombungagona nado kuvhura nye digwane mpito zokukara mombongarero zanavenye. Yimo tupu ana yimo asi nakufaOtto Herrigel kwakere vana mupe siruwo simwe akare ministera goyimaliva.

Morwa kukara nye ministera goyimaliva kukwama veta zo 126, gahepa kuyirugana oyo, ature eyereko lyoyimaliva poruzera. Kwayahorokere hena kwaminitera gwanare govakwayita Major –General (Rtd) Charkes Namoloh ogu gokuvhura kutantera Presidente asi yinke natuvhulira kuza moyita.

Ntani gakare nye nononkondo asi kuvhura ahorowore nsene tavahorowora mombongarero zanavenye.Yimo ana kugwedako ngoso Ndokotora Albert Kawana. Ngesi kuna kumoneka asi mbongarero zanavenye tazikakara novantu wokusika ko104, wokuvhura kuhorowora.

Nye kuna kara negano asi nsene asi pakara tupu nguwo, asi navenye vahepa kuhorowora navavanatumbura, nampo kuvhura mbunga politika zigwana 61 zomavango kuturako nye ntazimwe vaPresidente, kuvhura nye kupitakana 2/3 zopaunzi.

Nampili ngomu asi nombunga nadinye kaditente asi kapi dina kara nodigu kovantu ndi sivaro esi ava kuturapo Presidente, ndi mokutunda pontazimwe vaze pontantatu, sinzi sawo kavarwanesere asi vantu ava ana kutumbura Presidente vahakara nampili nakauke nononkondo dokuhorowora mombongarero zanavnye.