New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Eengaba daNamibia naAngola da shituka po ondobe yohonde Ovapolifi ove na oholo momunhu

Eengaba daNamibia naAngola da shituka po ondobe yohonde Ovapolifi ove na oholo momunhu

2023-09-25  Festus Hamalwa

Eengaba daNamibia naAngola da shituka po ondobe yohonde Ovapolifi ove na oholo momunhu

Onghalo yokeengaba daNamibia naAngola, unene koumbangalanhu wopokati otai hokololwa ya nyaa komunhu, oko vahapu va ningilwa ominyeke, va monifwa oiponga, navamwe nokuli ova kanifila ko eemwenyo.

Eshi tashi halula osheshi kutya imwe yomoimbuluma oyo oya kwatela mo ovapolifi vomoilongo aishe ivali. 

Ashike Kakukutu komatanga opolifi yaNamibia Inspector General Joseph Shikongo okwa kumaida oshiwama opo shi longele kumwe nopolifi, sho shili vangeke oku pitila peenhele odo inadi pitikwa, ngee tashii ile tashi di moAngola. 

Oshiningwanima shitalala osha ningwa oshivike shadja ko nosha pula omwenyo womukainhu weedula 44, Hilma Tashiya Amadhila. Eshi osha ningilwa momukunda Onambunga moAngola efimbo lomutenya.

Otaku hokololwa Amadhila vali tava tewa kopolifi yaAngola, pefimbo kwali vaka landa oikutu yeefandifa nomahooli – omandini 19 - moAngola. 

Vati otuwa vavo oye li denga melambo nokuhalangata. Omushingi okwa faduka po, ashike Amadhila oo kwali a mona oshiponga neenghono, okwa etwa moNamibia nokwaxulifila pokapangelo Onandjaba moshitukulwa shaMusati.

Omwedi wadja ko, ovalumenhu vavali Mesag Shiindi naFilipus Hamutenya ova monifwa iponga pomukunda Onaminda kombinga yokOshikango.

Shiindi ta hokolola kutya okwali veli omutumba motuwa namumwaina (Hamutenya) va teelela kaume kavo oo hadi meumbo li li popepi neengamba, opo yoo pali ovanhu tava lande omahooli.

“Onda ashike mona ovanhu tava shingi eetuwa davo tava faduka po va fa ve wete oshiima shanyika oshiponga. Naame onda shinga otuwa yange nda yuka oku kwa yuka eetuwa adishe,” ta hokolola.

Ta ti efimbo tava shingi okwa ka dimbulula kutya ova lambwa kovapolifi nomupolifi umwe vati okwa umba ondjebo mombada. “Kakwali nee ndishi ngeenge aame handi londwelwa shaashi eehauto okwali dihapu. Ohaluka ashike ova polifi va tameka tava umbu otuwa yange tava twitwimike, onda kwatwa koumbada neenghono, ndele otuwa tai li denge momuti. Ame onda yashwa mokuulu kokolulyo omanga Hamutenya a mombuda… otuwa yange ito i tale eembululu ashike deeholo …oinima aishe oyo oya ningwa ashike mepakumo leisho, oshinima inoshi teelela,” ta hokolola.

Okwa ti opolifi oye mu patululila oshibofa molwaashi vati okwa li ponhele ina pitikilwa eetuwa dovakwashiwana, vali okwa anya oku landula omalombwelo opolifi.

Shiindi okwa ya komhangu nokwa pewa elifutilamo loN$1500 noshibofa osha undulilwa komwedi tau ya.

Ta ti naye okwali a hala oku patululila opolifi oshibofa, ashike oya anya oku mu kwafela shaashi vati oshibofa shaye inashi pwa. Momudo 2021 Lebbeus Wambalili nomutwaalelwa waye navo okwali va yashwa kovapolifi aNamibia. Wambili okwa xulifila poohele opo omanga omutwaalelwa a twalwa koshipangelo e li monghalo ii. 

Pefimbo Kundana a kwatafana novanhu va ka tala oinima yokulandifa moAngola, ova hokolola tava ti ka ve li meameno ngeenge tava di moAngola shaashi hava kondekwa kOvaangola moixwa.

Omunyasha umwe haka landa oinima moAngola noku landifa moNamibia okwa ti ovapolifi vamwe ohava pula eembumbo. “Ngeenge ito futu oto okudengwa ndele to kufwa oinima yoye. Ngee owaka pita komuvelo, oifuta yopomuvelo itoi dulu. Ka tuna nghee shaashi ohatu kongo ouxupilo,” ta hokolola.

Kakele kovapolifi, otaku hokololwa ovashingi veetuwa navo ova ninga oihakanwa yomunyeka, okatoo nokudengwa kOvaangola ngeenge tava nwefa omahooli kuNgungula.

Omudo wa dja ko okwa lopotwa, omulumenhu weedula 28, Ernesto Hiliyefele fya konima vati a ponokelwa nokutuwa neembele keengamba kookalyamupombo vavali.“Eetuwa detu ohandi dengwa nomamanya kOvaangola. Keengamba ka kuna vali eameno ngaashi kwa kala nale,” omushingi woTaxi ta ti.

Neudo, omulumenhu weedula 39, Teteipo Lucas okwa monifwa oshiponga konima eshi vati a dengwa noku yashwa kopolifi neeholo domakenya, vati okwa kufwa yoo vali ondjato yaye yoimaliwa kovapolifi omo kwa li muna N$2030.

Oshiningwanima okwa li sha ningwa kOshikango keengamba daNamibia naAngola. Lucas okwa kufwa yoo vali omakaya nelodu loWhiskey omo kwa li umbuta mondjato yaye. Okwa patulula oshibofa ashike fiyo opapa ka pena eshi sha ningwa po.

Lopokati opo, Shikongo okwa ti ota ka ninga omakonakono nombelewa yomukonakoni woimbulwa mOhangwena kombinga yoshikumungu shaLucas molwashi itashi ulike ouyuuki eshi ovapolifi va kufa Lucas oimaliwa yaye ndele ina monika. Oshinigwanima eshi osha ningilwa keengamba daNamibia naAngola kOshikango.

Hiliyefele okwa hangika kovafekelwa tadi moAngola aka landele oinima yaye yokulandifa nokonima ove mu ponokela nokumutwa neembele fiyo ta xulifile ponhele opo. Kakukutu Shikongo okwa koleka kutya ombelewa yaye oya didilika oimbulima ya lopotwa keengaba oko ovanhu vati va dengwa nokuumbwa eendjebo kovapolifi noshoyo okukufwa omaliko avo kovapolifi. Ta ti okwa kundana nghene ovapolifi vamwe keengaba have nyeke ovanhu omaliko, ashike omaliko oo ihaa fiki ko koitaasi yopolifi. 

“Onghalo yovanhu tava pitile koshi yodalate nokuli va kela moAngola oyo otai etifa ovanhu va nyekwe omaliko avo shaashi ohava pitile keenhele kuhe na eameno,” Shikongo ta ti.

Ta kumaida oshiwana shi xulife po oku fitila oinima meembululu ndele sho shi longele kumwe nopolifi. Ta ti omunhu ngee a hanga kopolifi ina faduka po, ashike nakundafane nopolifi kombinge yehandukilo olo ta pewa.

“[Ashike] ovapolifi inava pewa oufemba wokufikila ashike tava denge ile tava umbu ovanhu eendjebo ngeenge tava ende keengamba.

Okwa weda po ta ti ngeenge omunhu a kufwa omaliko aye kopolifi na kale a lopotela ombelewa yomukulunhu wopolifi moshitukulwa omo mwa ningilwa oshikumungu.

“Oshiwana nashi kale tashi kufa ko eenomola deetuwa dopolifi ngeenge sha dengwa ile sha kufwa omaliko avo,” ta ti.

Kakukutu komatanga ta ti oku udite ko kutya oluhepo nonghalo yokuhe na oilonga oyo otai eta ovanhu va ye moAngola tava kongo ouxupilo, ashike nashi ningwe pamulandu. 

Shikongo weda po kutya ovanhu va nyekwa omaliko ile vaponokelwa koolyamupombo ngeenge tava di moAngola ova manguluka okulopotela opolifi nonande moAngola va ya mo paumbudi.

fhamalwa@nepc.com.na


2023-09-25  Festus Hamalwa

Share on social media