New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Oritjavari omana youepo wotjirata tjongonyononeno wEhi rOtjizeero mayeso kuyandjua koPeresidenda

Oritjavari omana youepo wotjirata tjongonyononeno wEhi rOtjizeero mayeso kuyandjua koPeresidenda

2018-10-12  Kae Matundu-Tjiparuro

Oritjavari omana youepo wotjirata tjongonyononeno wEhi rOtjizeero mayeso kuyandjua koPeresidenda

OTJOMUISE- Katjisupi operesidenda maitjivisa otjirata tjimatjitara mEhi rOtjizeero, otjo tjatjivisa nao Oritjatatu pombongarero yo Kambineta ndjatarere mozongutiro zOmbongarero yOtjiwana Oitjavari yEhi.

Oinga ndjatjangere ozongutiro zombongarero indji ngunda aihiyakanda kotutuu twozongutiro inÿa nu ngunda otjiwa¿a atjihe moumbomi watjo atjihiyauta okuÞaÞuna ozongutiro inÿa nu amatjitja ozombwa mombosiro uriri nungwari ngunda matjiundju kokutja tjiri mapeya azeyenenisiwa, otjiuru tjehi, Hage Geingoba, otjatononene tjiva zozoministera ze mondjira kutja zetwe okuwoko ketemba momatwiiro wozongutiro inÿa momaunguriro.

Munao otjimatja katjisupi matjivisa otjirata tjokondononeno yEhi rOtjizeero otjo tjimatja matjinanwa omupangure ngwaheruka kotjiiungura poo omundu omuhenedu ngumaungura punovandu ovatjiwe vetano motupa peke peke. Otjo matjivaterwa iyorupa rOmatungururiro wOmekurisiro wOveta nu marunanwa iyomberoo yoperesidenda oini.  Munao ohahende onene yohoromende puna oministera yOvitjtwa vyOmbeeroo  yOperesidenda okutwapo omatjangwa ongundarora kokutja otjirata ihi matjikara notjingeeungura nokuyandja omana wounepo watjo komurungu wa rItjavari ndimariyende.  Motjiungura tjatjo otjirata ihi matjiso okuÞanÿera kouhatoi  oumunikwa nawina kondjiviro mouye koviva mbyatjama nepu tjingero, operesidenda matja nao. 

Ombongarero yehindji yeere komayandero Oritjatano ndazungo kombunda yomayuva yetano ovanangendon nehi, ovanaunongo novatjiwe novoporitika okuze mehi nokuza komahi omaranganda tjimuna Otjawana, o South Africa no Zimbabwe, ngaa kokure mo Africa tjimuna ko Nigeria, o China na Cuba vatarere momapu peke peke ngatjama nehi. Muwo kehi yepu ehongonekwa ndimaritja Omatungururiro wEhi rOtutumbo nOvikunwa, mwari ehungi ro Ministeri yOmahi, Otutumbo nOvikunwa nOmaturiro wOkozombanda ya Zimbabwe ndjatarere yehindo kombatero komurungu na kombunda yovaÞuta ovahandurisiwa nawina o Ministeri yOmekurisiro wOkozombanda nOmatungururiro wEhi, ndjatarere mOusemba wEhi rOtjizeero nOmakotorero waro nomatokero nozonÿo¿eno ehindo ndurikara nazo muro.

Ehi rOtjizeero irimwe romapu ngananene ombangu yotjiwa¿a yayo atjihe mouparanga watjo, komurungu mombongarero oini moukoto wayo nu nganduu nai kombunda yayo ndimarikayenda komurungu okurira enanerombango. Omena rokutja oviwana mbyapandjara ehi tjimavimunu kokutja momahanunino wehi kwasere okutarewa komihoko mbyapandjara ehi tjimuna Ovaherero, Ovakwena, Ovatakumwe nOvakuruha. Posya penomihoko vyarwe mbimavimunu kokutja okuhungirira kEhi rOtjizeero omihoko imbi mavivanga okukambura ehi arihe ra Namibia, tjinene indi ndimaringara ehore mondivitivi, novyo munao vipaterwe pendje. Tjingetjo omihoko vyarwe mavimunu kokutja kehi yOngunÿeveta ya Namibia ndjitja omundu auhe mo Namibia wasere okutura kangamwa apehe mehi, Ousemba  wEhi rOtjizeero tjiwayandjerwa mautombo Ongunÿeveta yehi. 

Munao Ehi rOtjizeero otjiriri epu emwatamwate. Posyo pombongarero yehi ovahungire peke peke mumwari omunangendo nEhi rOtjizeero, Gerson Katjirua, navarwe ovengi moviwa¿a vyo Herero, Ombanderu, nOnÿakume  mbyari mombongarero yehindji, vyakarundururire oumune oupingi imbwi mbwari novengi komurungu wombongarero indji, motjingi ihi mumwari ozoministera zohoromende, nawina ovyuru vivari ovikuru vyehi, Sam Nujoma na Hifikepunye Pohamba, owo pombongarero indji mbeere pehi kokutja Ousemba wEhi rOtjizeero epu ndasere okunakaurwa kaparukaze pombongarero yehindji nokutja akuhahungirirwa kaparukaze. Posyo ovatjiwe peke peke mumwari ozohahende mbari ya Namibia na South Africa oo Sisa Namandje na Tembaka Ngcukaitobi, omitiri yomahongero wokombanda ya Namibia, Fanuel Kaapama; omupyuke momausemba womundu, John Nakuta, wina nguri otjiuru tjorupa orutarere nomatjangero womausemba womundu mo Namibia rwonganda yomahonmgero wokombanda ya Namibia, ousupi o Unama;  nawina onongo Ngarikutuke Tjiariange ovo mbaserurire ondjira kokutja ndinondi ombongarero indji iute okuhara oumune warwe ohunga nOmausemba wEhi rOtjizeero nOmakotorero waro.

Ovimbumba tjimaviha¿ika movimbumba peke peke nambano okukahun girira komapu peke peke oukoto nouparanga, tjandje katiti ondjira yOmausemba wEhi rOtjizeero, oro wina ndari notjimbumba tjaro kurorine okutara muro oukoto, tjandje ngunda kariyakozupara nu nangwari katiti rayenda yenda amarikozupara notjiungura tjaimba mbenongende nombango otjovandu mbayekwa ehi, atjiharire otjizeu pupetapi nandarire kokutja tjandje ngunda pondondo yotjimbumba pari ovandu peke peke wina mumwari ozoministera okukondja okuhuurira epu indi. Omahuurisiro yemwe inga ngeekurira ongahukiro nai wina notjo tjitjee kurira otjikumise kOvaherero nOvambanderu mbari mombonagerero indji, ongutiro ndjimaitja kwasere okuyandjwa ombango yapeke momahanu¿ino wehi kovakazendu, omitanda, ovarwevakuru, ovakotoke okuza kOtjawana, nandu mbenouremane.  Ongutiro indji kairi kehi yozongutiro zEhi rOtjizeero nungwari okehi yozongutiro zotjimbumba tjitjatarere mOmatungururiro wEhi rOzofarama kehi yepu rotjikoro ndimaritamuna ovandu imba. Kakutja tjandje ovengi Ovaherero nOvambanderu pombongarero indji ombango vayandja kotjimbumba tjEhi rOtjizeero movimbumba imbi ovarye kaveri mowing wawo okuvaterasana.

Ongutiro yotjikoro kehi rEhi rOtjizeero okoo kutja operesidenda isembamise orutu rongondononeno mEhi rOtjizeero ndjimaitara movinenge tjimuna okuurika oviwana mbyapandjarehi; okutara kounene wehi ndivapandjara nokutwamo omaraisiro wapeke movihako vyomahandurisiro kokutja oyo yetare kwiimba mbapandjara ehi. 
 


2018-10-12  Kae Matundu-Tjiparuro

Tags: Khomas
Share on social media