New Era Newspaper

New Era Epaper
Icon Collap
...
Home / Ovaherero Vazemburuka Ovati Vao mo South Africa

Ovaherero Vazemburuka Ovati Vao mo South Africa

2005-12-19  Staff Report 2

Ovaherero Vazemburuka Ovati Vao mo South Africa
"I Kae Matundu-Tjiparuro O MOTLHASEDI MAWORONGANENO oye tjaine yombura aihe wozo-ndekurona zOvaherero za South Africa yari momayuva womasuviro ngazuko. Kozondekurona zOva-herero mo South Africa kwe-ere okuye kurikwamba ozon-dekurona okuza ko Tjauana, ndeere puna omuhona wOva-herero mo Tjuana na South Africa, Kaumo Johannes Maharero, nawina ozondeku-rona za Namibia. Ombura ndjazuko ko Namibia kwazire ovandu vane uriri nombura indji otjivarero ihi tjakapitire ovandu omurongo tjitjiri otji-na tjitjatjatere ku Maharero. Nandarire kutja ovanane ovomuhoko okuza ko Nami-bia kutja ovomarapi poo ovo-mbazu kanaa vere kovitjitua imbi, otjimbumba tjitjeyere okuza ko Namibia tjinene omitanda mbyakaha, tjanya-ndjere omuria nomutjato naveyere otjivepo tjozonde-kurona za South Africa oku-muna mbazire kumwe okuza kokure ko Namibia. Omuzaro wotjiserandu wahonaparere motjirongo ihi. Kombunda wouyenda ape weyuva nohinga okutuurun-gira mo Tjauana outuku wa Ritjatano petjire o Rovyu-ngura otjimbumba tja Namibia otji tjawirire otji-rongo ihi motjirongo ihi. Imwe yozombokiza ndaziri-rire kOvaherero ndjakwa-terwa muno otji yatjirirwe amai tjuku tjukurisa ovaenda omeva otja kombazu. Tja-zumba otjimbumba tja Na-mibia otjitja karaisirirwe ozondendera maa muturire Ovaherero ngunda ave hiya-tua okuundurwa iyozomburu. Kombunda ya nao ovi-tjitua otjivyautire petuwo romerinaneno rotjiwana. Pomapatururiro wavyo pari ovahenendu peke peke tjimu-na o Ministera yOhoro-menede yOrukondua wina Okanepo kOndjuwo yOzo-veta yorukondua, Joe Mas-wanganyi, Omuhona wo Tji-rongo, Amos Seleka, Orata yOtjihuro ih o Lephalale, M. Mabote, Omutjangerepo wOmahongero nOmbazu mOmberoo yOmukurame-nepo wa Namibia mo South Africa, Selma Nghinamun-dova. Omuhonge Tuamanova-ndu Papo, ondekurona yOva-herero wapaturirire ovitjitua imbi nongumbiro tjazumba ape kongorere omaimburiro womahi ayeyetatu mumutura otjingi tjovaherero o Tjauana, South Africa na Namibia. Tjeere kembo Maswa-nganyi watjere omapizukiro wOvaherero ndinondi mo Namibia, o South Africa na Tjauana yaetua iyo ohuurire okuutira kombonagrero ya Berlina yo 1884 ova Europa tjiva hanasana ovirumatua vyovita. Watokere ova Africa okuzako okurimuna otjova-ture vomahi peke peke mo Africa natja indji kandjiri ombazu nungwari otjina tjitjaza momararakaneno wa Africa. Watjere Ovaherero varwisa omahaneno wa Africa wouhuura inga kuna ouhonapare wouhuura wOva-ndoitji no puvapizukira otja tjiva pizuka nai tjiva aa veekurira va South Africa. Wina ouhuura ombwayeta onyoneno kuwo ndjiri movi-perendero mbya harekere etuuo mumwari ovitjitua. Watjere oruveze tjingero Samuel Maharero tjaarwisa ouhuura wOvandoitji mo Namibia, Ombara Mosheshoe navarwe wina mo South Africa vapirura omakamburiro wehi rao iyo vahuure. Watjere kombunda yovirwa vyo mbi-ririro youhuura peya ozoho-romende zoninikizire motu-kondua otungi tua Africa. Ozohoromnde inda wina zanakaurwa namuzikamisiwa ozohoromende zouyara. Posio ozohoromende inda nai zetandua iyo ombangu you-muhoko mbwatia okunyona o Africa. Munao otjaningirire ova Africa avehe okuya pamwe nokukurama pamwe otjo va Africa nokuzemba oumuhoko wao. Waraisire kutja ohoromende ya Lim-popo maiyandja oruvara okuura kovitjitua kangamwa vyombazu vyo zondekorona zo Vaharero nezetoko kutja ngaze kaende komurungu novitjitua vyazo nokuhina kuteka ombango nandarire kutja ozo okambumba uriri. Ommbara Kaumo Maha-rero waningirire Ovaherero momahi wozongata wa South Africa na Tjauana okuhina okupupua iyo mipipo nung-wari vepahe omti mokati komipipo imbi mumave-handa. Watjere ozondekurona zOvaherero apehe puzeri kutja omo Tjauana poo o South Africa zasere okuritjiua kutja zazire pi. Tji zeritjiua kutja zazirepi otji mazeye-nene okutengwa iyomihoko vyarwe. Watjere omundu kanaa suvere eraka romurara-nganda ndoovazu eraka re omwini keri suverere. Oku-hina kuritjiuwa nokutjiwa eraka ojitjiyeta ombambau-kire yosaneno. Wa zembu-rukisire ozondekuroan zOva-herero ohepero yo makuru-hungi mokutja oyo yakunwa iyotjirwa tjombiririro you-huura nombindi nondiro yo vati ovoo vee kurira vomahi wozongata otja tjiveri nai. Mombinika ye ndjare-serwe i Seuakouje Kandjii, Ombara Otjitambi yOva-herero, Kuaima Riruako, wina waraisire ohepero yo maworanganeno inga natja nawo porwe ovandu ve ongu maveraisa nawo ombango yawo ondue okuzemburuka orukapita veze, okurihongera kuro kutja veritunge nuve-hupe. Watjere tjzara onguyu younane wayakura ourizirira wokutjevera ongaro vovitjitua vyovandu ve nombazu yao mombwiro nondero yome-kuisiro wao. Ihi, Riruako wayanisire kutja ihi otjiun-gura tji makaenda natjo ko-murungu kongaaruhe. ""Otja tjitua worongana imba nga-turijaruke tuteze ongaro yetu otjo muhoko mongaro novi-tjitua no mombazu. Turimba okuzemburuka ovati vetu no-kupaha otjiyangapara nomasa kuwo otjovandu vombindu ndjayama ominyo vyetu, "" watjere. Omazemburukiro inga yari morukondua rwa Limpo-po mouhuura nduari ondimwa yombangu yozo-mburu nduaarutjiukua otjo Transvaal komanene oku-pikira kongurova. Mo 1907 Ombara Samuel Maharero novandu ve otjivee-kutura mozondjepo za Trans-vaal mofarama o Groen-fontein. Oveta Yehi yo 1913 tjiyeya yatjaera ovazoozu pendje nozoresevate oku-randa ehi kovavapa. Munao Ovaherero otji vaundurirwa komamuho kotuveze tjimuna o Nylstroom ndinondi nduri o Modimolle morukondua wina ndu marutjikwa otjo Waterberg. Varwe vakatura momahi wovazoozu tjimuna mo Nikara (Mokurunyane), Kaffirkraal (Kauletsi), Bosh-diesh (Motlhasedi) no Spe-culatie puva kapizukira mena rokutja oveta kaa iyandjere omatundu wovazoozu kam-banda ya yetano okutura pona pemwe. Maharero wakatura pozofarama inda: Wer-kendam, Witbank (D'nyala) no Oranjefontein mene yomukuro wondondu indji o Mokolo. Ovo ehi indi aa veri-sutu nokuungura. Ovaru-mendu vOvaherero 0 80, ovakazendu o 95 novanatje o 22 vaturire puna Maharero po Werkendam, Rietspruid, Wa-terkloof no Ellisras ndinondi tjitjiri o Lephalela. Ovaru-mendu mbumavevaza otjiva ro tjo 40 vaungura mozongo-poro mo Witswatersrand mOndundumehi kutja vekare momahi inga novinamwinyo vyao. Vari nozongombe o 560, oukambe o 12 nozondu nozongombe o 130. Mo 1922 Maharero otjayaruka ko Ma-halapye nakatira mo Serowe tjiyari 14 ku Tengarindi mo 1923."
2005-12-19  Staff Report 2

Tags: Khomas
Share on social media