Schlettwein a limbililwa konghalo yomhepo 

Schlettwein a limbililwa konghalo yomhepo 

Auleria Wakudumo 

Minista wounamapya, o u n a i m u n a nomatendululo edu, Calle Schlettwein okwa holola olukeno omolwelunduluko longhalo yomhepo, onghalo oyo tai twikile natango okukuma okushunifa pedu oilonga younamapya nounaimuna needjo domeva moshilongo. 

Schlettwein edi okwe di popya pefimbo loshitufi shedimbuluko loikulya mounyuni osho sha ningilwa moGobabis, moshitukulwa shaMaheke, Etitatu. Efiku loikulya mounyuni ola dimbulukiwa koshi yexuku, “oufemba wokumona oikulya molwonghalamwenyo nonakwiiwa ya xwepopala. Hamunhu a fyaala monima.” 

“Elunduluko longhalo yomhepo, mwa kwatelwa oshikukuta, nodula oyo ya nyenga okutengeneka paife, onghene tai twikile okukuma ounamapya nounaimuna, needjo domeva. Edu la kanifa ongushu, omwiidiwapyaponokumbuwapaleka nayo oya kwatelwa mo mwaayo tai kufa edu ongushu,” Schlettwein ta ti. 

Okwa twikila ta ti ngaashi oshitukulwa shaMaheke, vati oshimwe shomoitukulwa oyo i shiivikile ounafaalama (ounaimuna), ashike elunduluko longhalo yomhepo otali lundulula ounafaalama moshitukulwa omu. 

“Oshikukuta inashi shunifa ashike oulifilo pedu, ashike osha kuma okukala keenghalamwenyo dovanafaalama. Otu shi shi kutya ngeenge ope na omhumbwe yomeva nedu liyamba nena oikulya nayo ihai wanene ovakwashiwana,” Schlettwein ta ti. 

Nonande o s h i tukulwa shaMaheke nasho osha dengwa unene odibo koshikukuta, Schlettwein okwa ti oshikukuta oshi li oshilongo ashishe. 

Mo2019, oshilongo vati osha taalelele oshikukuta sha hanya okudja oule wefimbo inashi lumba noshikukuta. 

“Noneudo, otwe lihanga hatu lumbu noshikukuta osho tashi dengele oshilongo ashishe kondongolondongo molwodula oyo inai tula omata ma wana pedu momuloka wo2023/2024,” Schlettwein ta weda po. 

Schlettwein okwa holola onghenda kwaava tava fi ondjala nomanyutu moshilongo. Okwa ti omanyutu onghene taa twikile okukwata oohandimwe oshilongo ashishe molwomhumbwe yoikulya. 

“Onghene ohandi indile oshilongo shi shune komalalakano asho okukwashilipaleka kutya oshilongo oshi na oikulya ya wana oshilongo ashishe,” Schlettwein ta ti. 

Schlettwein ta ti omanga oshilongo tashi dimbuluka efiku loikulya mounyuni, natu kaleni tu na oshisho opo tu kwashilipaleke kutya keshe Omunamibia ota tyapula oufemba woikulya moshilongo. 

“Kashi fi ashike okupa ovanhu vetu oikulya nena, ashike oshi na sha nokukwatela po onakudiwa omo keshe umwe e na omhito yokuhanga omalalakano aye,” Schlettwein ta ti. 

Konima ye l andul af ano ledimbuluko loikulya, ngoloneya woshitukulwa shaMaheke, Pijoo Nganate pamwe novanambelewa okudja koFood and Agriculture Organization of the United Nations (FAO) osho yo okudja kouministeli wounamapya nounaimuna nomatendululo edu okwa topolela omaumbo anhe, a tofwa mo ongomaumbo a pumbwa ekwafo, noku yadi ovaneumbo moshitukulwa shaMaheke, oikulya yongushu N$20 000. 

Omukalelipo wo-FAO, Qingyun Diao okwa ti ova itavela kutya okukandula po ondjala nomanyutu okwa pumbwa shihapu shi dule ashike okuya pombada kwelongo loikulya. 

“Mekwatafana nepangelo laNamibia, FAO ota ka eta po omaludi mahapu okueta po eeproyeka odo tadi ka kwandjangela kokufinda omhumbwe yoikulya nokuyambula po oshiwana,” Diao ta ti. 

Melongelokumwe noWorld Food Programme (WFP), the United Nations Development Programme (UNDP), noUnited Nations International Children’s Emergency Fund (UNICEF), Diao okwa ti otava ka kwashilipaleka kutya kape na umwe a shaala po melunduluko eli mwa kwatelwa ovanangeshefa vanini, ounona, omaumbo a pumbwa omakwafo oikulya momikunda, nakeshe umwe. 

-wakudumoauleria@gmail.com