Siruwo sepwizumuko

Home Languages Siruwo sepwizumuko

Sinzi sovantu kavakere mepwizumuko, morwa awo kwarugana mvhura nazinye 2013, makura nomberewa sinzi sado kwakere dinapata.Apa vapatesere vantu kapi yakere ngwendi momu vana kukatengauka, morwa mepateso awo kwagwene nonzira ndi ugendero paureru.  Ose kuna kuyimona ngesi asi pokuza apa vapatesere nokonda mbali dina karapo, kwapaparere ugendero nosiruwo ntani awo kwakere nosimaliva. Ano nye pokutengauka kuna kara udigu morwa sinzi sovantu vakaruganesa yimaliva yawo koyininke yokulisigasiga. Rambangako yipito yoyinene eyi katukere nayo tuyahulisenye edano lyomvho gomupe. Ntani tudiworokeni asi omu ono kuza komukunda vekoro navenye kuwiza ntani maudigu manzi atukagwanako aga gakara asi kwapumbwa simaliva. Mokugwedako vamwe yipo hena avatura yipito peke ngwendi yononkwara. Pwarumwe kumoneka asi nampili kurugana morwa vagavi yirugana vamwe kupa varugani vawo nzambi zawo momazuva 20 Sindimba, yivhulise eyi yakara asi awo nkenye apa kutambura kehagero lyokwedi. Odo yido nokonda dimwe adininkisa asi vantu vagwana ugendero noureru. Ano pokutengura vantu kukara noudigu morwa kapi vana kara noyimaliva yokurondesa.

Ntani kumoneka asi ava nye vaweka mahauto, awo kupura nye mfuto zina zeruka moomu tupu katuyimwene morwa vanadiva asi vantu kuna kara noudigu wougendero. Ntani nodoropa kadikere maholi gana pu kapi kavakere nomaholi nampili nakauke. Ruha rwaNABTA, kuna kukondja paapa vavhulira mokuhundira vasingi ndi vaweki mahauto asi vahepa kulizuvha novantu vana kupapara nonzira. Nye kuna kumoneka asi morwa vantu vanzi, nonkambadaro kapi dina kara asi nadinye tadizi mouta wakora. Nampili ngoso simpe katukere nomahudi mononzira detu. Yitundwamo kavayigeve omu vana kutjangurura asi yinke mpamwe kayireteserepo mahudi aga.  Ntani yitundwamo kuna kulikida asi vakevereli nonzira ndi asi vaporosi kavakere tavarugana sirugana somutaro kuyivapandwira.  Nombudi kuna kara asi awo kavakere konyara nkenye doropa ntani mavango gamwe aga vadiva vene asi vasingi kapi ava singipo nawa. Mwaza mazuva natugwana tupu nye yitundwamo asi vantu vangapi kavahamatere morwa kusinga epuko ndi asi kuna turamo yikorwesa. Ano ava nye avagazara kuvaka siruwo oso nawo yisonye siruwo kavagazarere asi vahepa nye kuvaka morwa venye yininke vaza kepwizumuko. Nombudi nonzi, novantu vana kuzumbana omu katukere tatuyitara konombudi asi vamwe vanazumbana ano vamwe kuna kukazumbana pokuza vakapapare nongombe. Simwe esi katumwene mvhura kazirokere, momazuva aga vantu vana kakara kepwizumuko unene nomukunda ngwendi Kavango naZambezi. Moomo tuna kumona mvhura zina kuroka kumwe hawe nomukunda ngwendi dakara modoropa zaOshakati ako kuna karako rukukutu mvhura kapi zaroka. Nongombe noyimuna peke kunakufa kunzara, omu venye yimuna oyo vana kudukisira yimuna oyo komavango peke asi nampo navakagwanako eparu ntani kuhundira epangero asi lyahepa kuvavatera.

Nye kuna kara asi epangero nalyo nalikamona udigu nsene asi mvhura kapi zina kukaroka momakwedi aga tuna pe sipara. Nye vapumbi vayo kuna kuyimona asi mvhura tazikaroka mwaza mazuva aga tuna yuka. Ano nsene eyi vana kupumba kuvhura kukara usili hawe vantu, nongombe noyimuna nayinye ngano tayiparuka tupu nawa. Ano momukunda nye gwaZambezi katumwene mambo 40, ganahazere ndi asi yiweka yawo kuna kupupa nomvhura. Nawosi kuna kupura epangero livavatere. Moomo tupu mvhura zina kuroka ngoso, hawe nomukisi nado kuna kara nye tadigendi nomema gomadona. MoOpuwo, mukisi gezimo kagukere guna mwaukiremo. Nomwenyo dovantu kadizumbanene. Nye kupandura kepangero kupitira mouministeli wouhaku omu kavalituliremo vakandane mukisi ogu. Kuna kumoneka asi nampili nompitisili detu demepangero vaministera rambangako naPresidente kapi vaza mepwizumuko awo kwakara tavarugana nokutara asi nayinye yahepa kukara mompora.

Ministeli zerongo nazo kapi zapata, ministera novakwawo navenye kwakara tavarugana asi apa ngagasika mazuva gokupaturuka sure vahakakara nomudigu womavango govanona. Eyi katuyimwene omu Ministera David Namwandi ana kugava mbudi asi awo vana liwapayikire zipaturuke tupu kapi vana kara noudigu nkenye. Ano Ministera Richard Kamwi nage kunakuza koyipangero atare asi vantu woministeli zendi ngapi vana kurugana. Ano vakwawo nampili ngomu kavapilire kumoneka hawe kayikere asi vantu kuna lituramo mokurugana. Nampili asi nomberewa kunapata hawe awo oku vana kara simpe kunakuruganena muhoko.

Mvhura ezi kuna kara mvhura zomalikwamo gomutaro, omu tuna kukazihagesa nomahoroworo goupresidente nombongarero zanavenye. Eyi kuna ninkisa nampili nomberewa donombunga politika kapi dina pata morwa vahepa kutara asi vantu vahepa kulitjangesa yipo vakakare vahorowoli. Mbunga ndi mberewa zomahoroworo kapi zakara tazitara tupu azo nazo kwarugana omu vatura asi marongikido gahepa kusika mouta wakora. Nomukunda horowere nadinye rambangako Kavango zoutokero hawe varugani yina tumbukire yomahoroworo kuvamona omu vana kuza momavango nokutantera vantu asi ezuvake lyelitjangeso ntani mulyo musinke gunakaramo asi muntu alitjangese. Mpepo zongwa zina kara moNamibia kuhamena mahoroworo aga tuna yuka nsene asi kapi napa wiza nayo peke. Nye simpe kapi yina divikwa asi vahorowoli ngapi vana kukahorowora simpe siruwo kosili natugwana tupu uzera wayo. Nye nombunga ndi asi vagendesi vado katuvamwe kapi vana kurara, kuna kuhundira natuvenye tuze apa nagasika mazuva tukalitjangese. Ose kuna retapo esanseko eli yipo asi vantu mbvhura ozo tutureni nawa malikwamo getu goyimaliva yipo twahaka patamena oko tuna kukadjobwanene yilika yetu. Ntani owo nye ava gava maholi nawosi twakakara hena asi maholin kwato.  Kuna kuhundira vaNamibia wokuhara asi tukanderereni yipo Hompa Karunga atukwase mvhura ziroke yipo namvho twahakara hena moruteni rwahana divilisa.

Nomukunda dimwe oku zina roko kuna kumoneka asi nepu zitwaredera ngorooro, hawe muzangu ngano taguwapa. Simpe vanandima kunakupurura vakare asi wokupurura nonohove ndi nomatere simpe ngesi awo kunakupurura. Yipo nye asi mvhura zahepa kuroka yipo twaha kara tupu asi kunakundindira moyikunino hawe. Vahewa tulimeni nsene asi mvhura zina roko. Twahatareni tupu asi nampo epangero naliruganko Yuma, yimo epangero kapi talitarere nye nsene asi mpito zina wiza asi vantu vene vahepa kurugana hawe vahepa nye kulikwaterako vene yipo vakare neyi vana weke. Mvhura zina puko kazikere mvhura zoruteni ndi vanaruku asi “ tumbutumbu” ano nsene nye ziroka hawe ngano motumbutumbu tatutundumo tukare nye namo peke.  Yimo vanasure vetu kunakulironga, yipo asi simpe sina kara situmbukira asi vagwane eyi vana pumbwa. Epangero mvhura ozo tuna yuka kukana kukatura erongo lyapunyu, kwato kufuta. Moomu tupu lina kara nye erongo lyontateko.  Yinke hena nepu yina wiza oyo vanona navenye vahepa nye kuza kosure vakalironge.  Nye vana pumbwa makorangedo morwa koveli vamwe vana kusiga sure morwa yimo tupu ana hara ndi asi kapi ana diva eparu lyendi komeho oko. VaNamibia wokuhara, tumbutumbu kapisi ngwa nye kuvhura tuparuke nazo nsene asi mononyara mwato nampili ngano mvhura ziroke.

Elitjangeso lina siki kwedi kooku nkenye gumwe ono sikisa nomvhura 18 yikandwise ono pumbwa kulitjangesa yipo apa nye ngatukasika komahoroworo wahakahasahasa asi ove kapi wayizuvha ndi walitjangesa. Kulitjangesa ntani yipo okahorowore mulyo unene, kapisi kuhingira tupu wahana kudiva asi ove ngapi omu oparuka moudemokoli ou wayagwana. Turuganeseni siruwo yipo twahakakara asi nyose wokuhulilira.  Twahuguvara ava vana pilire simpe kugwana ugendero navagwana tupu yipo nawo vayasike komavango gawo goyirugana.