Tuleni opolitika pomunghulo ndele tamu kalelepo Ovanamibia aveshe – Ovanawino

Tuleni opolitika pomunghulo ndele tamu kalelepo Ovanamibia aveshe – Ovanawino

Auleria Wakudumo

Ovanawino voveta ova indila oilyo yomutumba wopashiwana opo i tule po okutula opolitika komesho ndele tai kalelepo oshiwana shaNamibia ngeenge tava ongala momutumba wopashiwana. 

Omunawino weeveta dopapolitika Ben Mulongeni okwa holola kutya okwa hala okumona oilyo yomutumba wopashiwana tai tula omaupyakadi oshiwana komapepe avo. Mulongeni okwa ti okwa hala okumona oilyo tai kundafana omikalo da yooloka odo tadi kandula po oupyakadi wovakwashiwana ngaashi: eheno loilonga, ehongo, exumokomesho loshilongo nai kwao ya wedwa po. 

“Nava tale yo nghene vena okushi enda opo va lundululule nokutalulula eeveta odo da tulwa po nale tadi imbi exumokomesho nemanguluko lovanhu. 

Nava tale keemhango odo da tulwa po kovakolonyeki, eeveta odo tadi imbi fiyo onena Ovanamibia aveshe va mone omauwa efike pamwe,” Mulongeni ta ti. 

Mulongenio okwa holola eudo nail aye eshi oilyo yomutumba wopashiwana ya pitifa ashike omilanduveta mbali odo da ninga eeveta odo da ninga mo2025 omanga di dule po15 natango tadi twikile nokukundafanwa. 

Okwa ti nava xulifepo okutyatyaana momutumba wopashiwana nokutula opolitika noinima oyo inai fimana komesho ndele tava hovele okukundafana exumokomesho nelunduluko lomuNamibia keshe. 

Omunawino weeveta doshiwana Marius Kudumo okwa holola kutya oilyo yomutumba wopashiwana nai ninge ovapiya voshiwana. 

Okwa ti ova pumbwa okulitulamo nokukalela po oshiwana. 

Eshi osho oshiwana sheva hoololela. Okuhelitulamo moilonga unene koilyo yomutumba wopashiwana inaku li didimikilwa nande. 

Kudumo okwa ti natango oilyo otai nyengwa okutula poshitaafula nokukonga omanyamukulo moipambele yexumokomesho, eyandjo loilonga, exumokomesho leliko loshilongo naikwao. 

“Ngeenge oilyo yokabinete oya hovele okueta omilanduveta dihapu komutumba wopashiwana oshoyo elongelo kumwe nelitulemo lavo ngeno omilanduveta dihapu oda pitifwa,” Kudumo ta ti. 

Okwa ti eeveta odo hadi popile oshiwana, okuxumifa komesho eliko loshilongo nokukandula po omaupyakadi mahapu a taalela oshiwana. 

Omunawino wopolitika, Natjirikasora Tjirera okwa holola kutya oilyo yomutumba wopashiwana oya pumbwa okuuduka nokushiiva kutya oilonga yavo oya fimana. 

“Nava shiive kutya oilonga yavo oya kuma eenghalamwenyo dovanhu aveshe moshilongo ashishe,” Tjirera ta ti ngaho. 

Tjirera okwa holola yo kutya oilyo yomutumba wopashiwana kevena ko noshikumungu shedu moshilongo osho paife sha eta eenhamanana pokati kovanamukunda nomalelo opamufyuululwakalo. 

Tjirera okwa ti otashi kala shipu ngeenge oilyo yomutumba wopashiwana oya pitifa oveta oyo tai pitike opolifi i kale hai li dopo moinima yomadu ngaashi okukala va holoka ngeenge pena ovanhu tava kufwa peenhele davo. 

Omutumba wopashiwana owa patululwa pambelewa komupresidente Netumbo Nandi-Ndaitwah. 

-awakudumo@nepc.com.na