Uatjindua Ndjoze waÞa nunguari ombepo ye ihinga

Home Languages Uatjindua Ndjoze waÞa nunguari ombepo ye ihinga

I Kae MaÞunÿu-Tjiparuro
OREVIA- Uatjindua Ndjoze waÞa nunguari ngunda ombepo ye ihinga, Onongo Rukee TjingaeÞe matja.

Eye uahungirirepo Operesidenda yo Swanu, Usutuaije Maamberua, pomazemburukiro wozombura o 30 zondiro ya Ndjoze muno Osondaha ndazuko. Potjitjitua ihi wina tjitjamunikire  otjomapatururiro worukosi ruatjo komatoororero wOuņepo wOmbongarero yOtjiwaņa nowo Peresidenda ombura ndjimaiyende, otjira ihi tjaraisire kotjiwaņa ombanda yatjo yokotjotjari ohunga nomatoororero inga. Amatjihongorerua po iyo mutjangerepo watjo omunene, Onongo Tangeni Iijambo, nowokehi ye, Tobias Haakuria, nawina nguaurikua oupe otjomuworonganise mOmaheke, Mati Ndjoze, nguari Orata yOkarukondua kOmatoororero ka Tjombinÿe, ouņepo wotjira wautire okuworonganena mo Roroamsa Oritjatano na Roviungura ndazuko owo muwautire okukorisasana nokuhungira ovianjoro viotjira nokutara nokusopora omazemburukiro wombangaņe yawo Osondaha.

Ndasere okurira eyuva roruhoze tjinga aa tjizemburuka onÿiro yombangaņe yatjo, ouņepo wahitirue iyombemo ye nu aupamuka momaimburiro wotjirua tjongutukiro omengi ngaayetjama nokupendura ombepo ya Uatjindua Ndjoze, nu nu munao okuhitisa nokupendura otjimbi otjipe tjongondjero notjihorera tja Uatjindua Ndjoze otjiwa tjounane we ouwa, oupenda noupiuke. Tjingetjo omazemburukiro inga yari mombepo yembo rotjikoro wawo ngaayetja “okuriyandjera rukuao kozondando zomuzapamue Ndjoze nguaa kuramene omakotorero wehi nozomburo zarue zehi okutuurungira mongunÿe indji ndjitja omahaneno pokainya kowini wehi otja kouhepe noruhepo rua Namibia.”

TjingaeÞe watjere ozombangaņe zotjirua tjongutukiro tja Namibia maveyenene okuhaņewa moviņenge peke peke nu omuyaruke ombangaņe Ndjoze kourike we mayenene okuheewa nokumunikua otjaumue “nguaÞira motjirua”. Uatjere Ndjoze warira omundu nguatandua iyounane wombangu nu munao otjekurira kehi yoņiņikizire. Rukuru ngunda eeri otjirengewona momahongero warambua mo Nguviki “mena  rotjivepo tje tjokuhina okuyandjera okukozwa ombango yotjirua nokuririsiwa okanakere munda umue, nu munda imbo warue mena rombango ye yokukuramene ouhonapare wohuure momurungu mukangamua atjihe tjiwahungamisa ovakuatera.” “Ndjoze wari omuhatira, omuhaurua, omuriyandjere, omuna mbango yomasa nombangaņe ohakeyakeyewa motjirua” nu wauta orupa rue moporotika noupiuke mo 1968, tjerukuta ko Swanu neye katjisupi atoororua Otjomutjangerepo Omuworonganise.

Otjomupiuke  omuria muriro nomurue omuhinandira, omuyaruke Ndjoze tjinene nene  moukoto wehi mazemburukirua korupa rue motjirua tjovaungure ngunda aehiyataura mehi eye mari umue wozohoroose zotjirua ihi okuuta mo 1971 ovaungure komanene wehi tjivapanÿa okuungura nganduu mo 1973 omapanÿero inga tjiyahandjauka mehi arihe nganduu mondivitivi yehi. Kombunda yomapanÿero inga eye waramberua komahi wa kangamua kOmongua posi itji atjihemuteyaa ombango eye akauta okungurira movandu ve tjitjatjita kutja ouhonapare umuyarure kOtjomuise. Motjomuise ouhonapare wakayenda komurungu nozongondjero zawo okukoza ombango ye moporotika nu munao aukara aumuņiņikizire kehi yozongaro peke peke zoņiņikizire tjimuna okurambua rambua moviungura nawina okupata kutja ahakutua moviungura kangamua rukuao. Oruveze tjingero wina watuiirue kehi yomburuma ndjihina ondjandero mumuari okukamburua nokuiisiwa nokukamburua rukuao eye nganda aÞo okutaura mehi oku kayendisa otjirua komurungu pendje nehi. Moutaure eye okakaÞira tjiyari 18 ku Seninaņi mo 1983 mo Gaborone tja Tjauana. “Mapeya eye waÞa posio ombepo ye ihinga. Ngatupanÿere pozondando ze nu tu riyandjere komakotorero wehi nozomburo zarue zaro okuÞaÞera kongunÿe yokuhaņasana pokainja ozomburo za Namibia otja kongaro yehupo mo Namibia,” Onongo TjingaeÞe wapatere nao amatoko ouņepo wo Swanu ya Namibia.