[t4b-ticker]

MWAHEPA KUKUTA VANAMIBIA POMUHOWO, YIMO ANA KUTANTA MUTJAVIKUA

Home Archived MWAHEPA KUKUTA VANAMIBIA POMUHOWO, YIMO ANA KUTANTA MUTJAVIKUA

 

SWAKOPMUND-Nguuru gwaErongo Cleophas Mutjavikua kahundilire nokampani donomina asi vahepa kukuta vantu womosirongo esi pomuhowo,morwa sirongo esi naso kuna sigumu epiro yirugana yipo asi vahasigira udigu ou nombunga dehamena kepangero ndi asi epangero lyelike. Age katente asi vana yirongo vahepa kuvapa mavango gana kara asi kapi vana kugwana muNamibia, ano siruwo oso awo kuna kugava nye madeuro kovaNamibia vakaguse mavango ogo komeho oko. Age kuna ligu kumwe novantu ava vana kusivana asi vanayirongo kuna kuyagusa yirugana yawo, yina kuninkisa asi vaNamibia vene vakara noudivi kuna kara kwato yirugana. Mokunkondopeka eyi vana kuuyunga sivike sina puko vantu kavagwene nonzapo dawo konkuru sure zaPolytechnic, omu vantu wokusika ko 1 700,ngesi kapi vana kara noyirugana nye vana mana sure.

Mutjavikua simpe kahundilire asi nokampani dahepa kuruganesa vantu ava kapisi nkenye apa kugusa nokutwara ungawo ponze zosirongo. Age katumbwire nonkango edi posiruwo sokutameka kusima evhu apa vana kutunga evango lyomberewa zaSwakop Uranium Husab mine moune kaupwire pepi naSWAKOPMUND.Epangero kuna karamu nonoperesenta murongo mongesefa ezi ano ava nye vana karamu nonoperesenta dononzi kuna kara vaChina wokampani Guandong Nuclear Power Company Uranium Resources, ezi zaranda mina ezi kovaAustralian mvhura zina puko, nonomiliyuna N$ 19 ndi asi no biliyuna.

Muhoko gwaNamibia guna diva nawa-nawa asi ruha rounamina kuna kara rumwe runa kuretamo Yuma mosirongo paekonomi nekuliko.Yipo asi mina ngwendi Husab zahepa kutara mokukuta vaNamibia nokuvatungira mambo modoropa ngwendi Arandis , yipo vavatere epangero melikwamo ndi moudigu wokupira mambo ntani ezeruko  epiro yirugana lina gumu sirongo nasinye.Etungo nye lya Husab, kuna lisinganyekere ko nobiliyuna N$20 ana kukamana kulitunga mo 2014 yipo asi mo 2015 mina zina tameke nye noyirugana yazo. Mina ezi kwakara noKM 60 komuzogo pumezuva waSwakopmund.Kuna kuyimona asi apa nayikaza nayinye moyirugana hawe kuvhura nye mina ezi zina retepo erunduruko koruha roGDP,nonoperesenta 5.

Marandeso nye gosikuki souhenga ngasi rundurura nye noperesenta dize po 20%.Mina simpe ngazitulisapo yirugana yokukarererapo yokusika ko 2000, ano 6000 yokukwateramo 8000 posiruwo esi vana kutunga nye etungo lyomina.Ogu kakere nage muuyungi posilika esi kakere ministera gonomina nomarutjeno Isak Katali,katente nage asi ruha ronomina kuna kara simwe sina kukulika ekonomi lyosirongo. Nomina kugava biliyuna kepangero ntani kuretesapo yirugana kovantu momuvaru gomunene.