[t4b-ticker]

Namibia Oku Na Omuyalu Omunene gwIiponga yOmukithi goTB

Home Archived Namibia Oku Na Omuyalu Omunene gwIiponga yOmukithi goTB

WINDHOEK

Namibia oku na omuyalu ogundji unene noonkondo gwiiponga yomukithi goTB pakuyeleka niilongo yilwe muuyuni, nomvula ya za ko okwa ndhindhilikwa iiponga yi li 15 000 yomukithi nguka. Iitopolwa ine moshilongo mbyoka ya dhengwa unene ya lila kotiibii ongaashi Erongo, Hardap, Karas nOshikoto moka mwa lopotwa iiponga yomukithi nguka okuza 1 000 okuuka pombanda mokati kaantu 100 000.

Ominista yUundjolowele nIilonga yOnkalonawa, Dr. Richard Kamwi omiyalu dhiiponga mbika okwe dhi eta puuyelele metitano lya zi ko sho Namibia a hangana niilongo yilwe muuyuni okudhimbulukwa Esiku lyoTB mUuyuni.

“Omvula ya zi ko, Namibia okwa ndhindhilika omuyalu omunene gwiiponga 15 771 yomukithi goTB, shoka tashi ulike iiponga 765 yomukithi nguka mokati kaantu ye li 100 000. Shika otashi ti kutya nonande omuyalu gwoyene gwiiponga otagu monika omushona pakuyeleka nomuyalu gwaakwashigwana yaNamibia, tse otu li oshilongo shoka shi li pombanda momukithi goTB muuyuni,” Kamwi ta ti.

Ehangano lyUundjolowele mUuyuni mokutala ko Namibia e li monkalo yoshiponga noya dhiginina, aanawino yehangano ndika otaya ti Namibia okwe shi pondola ashike okupanga oopelesenda 75 dhiiponga yomukithi nguka pakuyeleka noshishonekwa shopashigwana andola okupanga iiponga yoopelesenda 85. Nonande oshilongo osha ndopa okwaadha oshilalakanenwa, Kamwi okwe shi zimina kutya eyopombanda lyoopelesenda ntano dha hupa ko oshi li wo esindano. Oshikondo shuuhaku osha pondola wo okushunitha pevi omiyalu dhomaso sigo oopelesenda heyali oshowo mboka ihaya dhiginine epango okuza poopelesenda 13 okuya poopelesenda 10.

Momumvo 2006, Ehangano lyUundjolowele olye shi ulikile kutya Namibia okwa ndhindhilika iiponga yomukithi goTB yi li oopelesenda 88 pakuyeleka noshishonekwa shoopelesenda 70.

Ominista oya indile wo aaniilonga yuukalinawa ya mbalipaleke oonkambadhala dhawo mokundhindhilika iiponga ayihe yomukithi nguka mokati koshigwana ashihe. Minista ta kumike ishewe aavu ayehe yomukithi goTB opo ya shilipaleke kutya oya nwa omiti dhawo nokudhiginina/okuhulitha epango lyawo. Omukithi gotiibii ogwa nika oshiponga nogu li gumwe gomomikithi dha tseyika nawa dhoka hadhi vulu okufala meso.

Oshikwawo, omukithi nguka omudhigu okukondololwa unene moonkalo dhoka dha nika oluhepo. Onkalo yuuthigona ndjoka ya gwilila po oshigwana shaNamibia, osha simana unene komuntu kehe opo a dhane onkandangala mokukondolola omukithi nguka, Kamwi ta ti. Omukithi ohagu zi nokutaandela nuupu okuza mombepo, unene momahala nomalukalwa moka mwa thinana nenge kamu na ombepo yokufudhila mo ya gwana nawa.

Omathimbo ga zi ko Epangelo olya gandja okapandi kobiliyuna yimwe oshikwanu hamano nahetatu (N$1.68 billion) kUuministeli wUundjolowele, nopauyelele waKamwi, oshimaliwa shika osha nuninwa epango lyoTB nomakonakono mwa kwatelwa iinakugwanithwapo yilwe yoonzo dhopantu, iiyakulitho niiyenditho ya pumbiwa mokukondolola omukithi nguka.

Ehangano USAID lyaAmerika sigo oompaka oli li omuyambidhidhi unene ndyoka nuumvo lya gandja okapandi U$ 2 million pamuthengenekwathaneko goshimaliwa shomvula ndjika, omanga monakuziwa lya gandjele U$1.2 million.

Ehangano lyUundjolowele mUuyuni natango otali tsikile okugandja omakwatho gopautekenika.

Nonande omukundu goTB otagu nayipalekwa koHIV/AIDS, minista Kamwi ota ti omuntu otashi vulika a kale e na oTB ihe ke na ombuto yoHIV. Oshi li wo ngeyi kutya omuntu e na oHIV/AIDS oku na ompito okukwatwa nuupu koTB omolwuunkundi waakiita yolutu.

Okukala noTB maantu ye na oHIV/AIDS osha yelekwa sha li 50% – 60% pamayalulo gomumvo 2005.

Kamwi okwa kumike aavu ayehe yoTB ya tseye onkalo yawo shi nasha nombuto yoHIV opo ya vule okumona epango oshowo omiti dhokulelepeka onkalamwenyo ngele oya monika kutya oye na ombuto yoHIV. Ota ti omukithi goTB ohagu vulu okupangwa maantu mboka taya lumbu noHIV/AIDS.

Uuministeli owu li momalongekidho okundjeka po omikalo dhepashulo lyoshigwana okulundula omaihumbato gasho mokukonga ekwatho kuyele kaantu mboka tashi vulika ye na oTB nenge omikithi dhilwe.