[t4b-ticker]

Zeraeua Wayama Omuhoko

Home Archived Zeraeua Wayama Omuhoko

I Kae Matundu-Tjiparuro

OTJOZONDJII

Ombara ya Maruru, Christian Zeraeua, matja otjiwana tjOvaherero tjari atja tiewa okuta na tjiyamwa iyOmbara Willem Maharero.

Ombara wari umwe wova hungire povitjitua vyo Makawondjero mo Mivanda wo Tjizuta mo mivanda vyo Tjoozndjii no mazemburukiro wozombura omasere yevari yo ma yandero kotjiveta woukarere mo Britain Orovyungura.

Watjere ondando yomeyero we muno okuye ku serekarera kutja ovandu veye vee kuworongana muno ouyenda mbwazapi nu mbweyerevi. Watjere keere okuye kupaha ovandu varwe naye omwini mbya zunda. Watjere ozongombe zao za Huku za Tjinauzuua ondeya zee kusana ingwi nu ondayeta ovikoti viye kukara imba ena indi Otjozondjii ri tjiukwe otja tji mari tjiukwa. “Ombara, ingo omuhona, onyose ondenga ongwa yeta kutja tuye kutjiwa kutja pena ena Otjozondjii. Oo tjirondero tjozongombe zetu,” watjere.

Watjere otjiwana tjari atja tiewa okukoka. Posyo Ombara Zeraeua atoora ozongombe zao za Hukuru za Tjinuauzuwo eeku paha ovi tizira ko, nderi ozondjembo kutja omuhoko uhupe ngaa kundinondi. “Ami ootjina tji mbayendere mbi raere ozondekurona. Hiyenderere kokutja mbatjita nai, ngapekare nai. Mbatja mbiraera omahungi inga kozendekurona.”

Watjere Ombara yOvaherero Willem Zeraeua, omuzandu wa Zemburuka wari onongo kutja ma yame omuhoko imbwi.

Otja tji mape tjiukwa kutja Otjivingwe oo tjirongo otjitenga mo Namibia, eyuva indi otji rasere okuhungira ondjendero yo muhoko uye kuyamwa iyo Muhona Zeraeua kutja otjiwana tjOvaherero ndinondi tjikare pamwe.

Watjere Ovakwena tjivahuura otjiwana Ombara Zeraeua tjingeye wahinda ozohongora zovita vye mumwari Tjihundju novarwe ve kuyeta ozondjembo kOvaingirisa omuhoko ukuturwe kOvakwena. “Ovita vyOvakwena tji vya yanda atuya movita vyo Vandoitji nOvaherero. Novita tji vyeya vyOvaherero ozombara zOvaherero oo Samuel Maharero na Michael Zeraeua wina vakara no mahungiriro wa pamwe kutja veri yeura kongondjero yovita vyo Vandoitji mbyeya mehi rao.”

Munao ozombara inda otji zatia kutja zeisako otjiyoke tjOvandoitji kombanda yao mo muhoko wao mehi rao. Watjere ovita imbi vya utira mo Kahandja tjiyari 12 mo 1904. Tjiyari 23 ku Tengarindi mo 1904 ovita vya Tjivingue otji vyaruwa kehi ya Herman Kavikuwa omukwetanda puna Alexander Kavikua kehi yOmbara Zachariaz Zeraeua. Tjiyari 27 ku Rozondu mo 1904 oo tjirwa otjitenga mOmaruru kehi yOmuhona Michael Tjiseseta. Tjiyari 4 ku Tengarindi mo 1904 oo tjirwa otji tjavari tja Maruru kehi ya Michael Tjiseseta ngwaa hongorerwe iyo omurumendu omukweyuva Kamukandi wa Kombande.
Tjiyari 3 ku Seninarindi mo 1904 otji vyaruwa mOvikokorero. Ovita imbi vya hinga nao ombura indji aviyata mOkandjira, Oviyombo, Otjihamaparero, Otjozondjupa. Watjere kombunda yovita imbi Ovaherero otji vatuua motumbo tuo huurire nu tjiva aveyetua mo Tjozondjii. Tjiva kutja ovarumendu poo ovakazendu va ungurisiwa otutenda tuo mahina nu mena rongaro ombi motumbo itui nba wina ombepera tjiva vata.

Ombara Zeraeua watjere eye nozombara zOvaherero nOvambanderu vena orupa orunene motjirwa ihi kutja omundoitji matune ondombero ndjazunda omuhoko nondjembo ya Katjivi Tjouanga ya Hamakari. Ozongondjero inda otjomuho va tuu rungisira motupa peke peke tjimuna okuhungira kuna ohoromende ya Namibia no kuhakaena nohoromende yOvandoitji. Wina puna ozombara zOvaherero mehi movito vyao peke peke. Watjere wina pazikamisiwa ozokomiti ndena ongondjero mOtjitiro Otjindjandja. Zeraeua watjere okunene okuhepa komitanda vyo komiti tjinene ya Tjozondjii mbyatjita kutja mee kukara norupa meyuva indi. Watjere ozokomiti inda zeungura no upandi nu wina kanaa zeyarayara tjinga otjiwana atjihupa mongaro ondeu nohangauti. Watjere zeungura kutja otjiwana tjimune otjisuta nowo maveyandja oruyameto kuzo. Ovaherero nOvambanderu wina vena nondando nondero nombango yomuhoko kutja ongondjero indi irire owatjiri kutja ombindu yomuhoko ndjanyonwa ikohwe nondengu nowini wo muhoko vitungururwe.

Ombara Riruako wa raerere ohoromende yOvandoitji kutja kahepero oku izemburukisa na Hamakari pupari o Ministera yOvandpitji yOmaunguriro Kumwe Mombwiko, Heidemarie Wieczorek-Zeul. Watjere ovo tji veraera ovanane vOvandoitji nu tji ma yaruka natjo okoo kutja ngave yakure omerizirira nondjo yOtjitiro Otjindjandja no kusuta otjisuta kutja ozombambo zeveruke nondjesirasaneno ikarepo.

Riruako watjere ngave haame vetarasane momirungu nu vehungirire otjina ihi vemane. Watjere kena kumuna kutja ihi otjina otjinene. Ngunda ave ningira nao ohoromende yOvandoitji i rangaranga.Kairangaranga porwe nungwari wina ikondjisa etiku. Munao otjiwana opu tjaira ko Mihoko Omikutasane okukondjisa kutja ehi rOvandoitji ari hayakurwa otjo kanepo oka karerere kOtjirata tjo Ndjeverero.

Riruako wa yarukire no mambo we natja tjinene kovahungire vOtjiondoitji mehi mberi otjingi tjovature va Tjozondjii kutja otjirwa tjotjisuta ka tji hungamisirwe wo nungwari ohoromende yOvandoitji.

Posyo ndoovazu ovo mave kaenda komurungu nokumwi kwao motjina ihi Ovaherero kavena omwano warwe pendje no mu muna kutja owo veri komunda wo horomende yOvandoitji nu ve kuramena otjisuta momurngu.

We veningirire okukapuarasan pomake kuna otjiwna tja Namibia okukongorera ousemba.

Omutize wo tjihuro tja Tjozondjii, Rosina //Hoabes, watjere harukuru otjihuro ihi matji ripurire kombindi ya imba mbatira motumbo tuo vakamburwa mo 1904-1908. Watjere nai otjirata tje tjiri motjiungura tjo ku kondonona omasembamsisiro wo tjikununo tjo zombindi tji matjiya kotjikoro kangamwa oruveze.

Watjere otjozondjii otjina makuruhungi mo makuruhungi wOvaherero nOvambanderu tjinga ama tira ovandu ovengi nu ouhatoi wotjitiro ihi a u munika ngaa ku ndinondi. Watjere otji kunino ihi ma tji yandjere omitanda vyo Vaherero nOvambanderu okutjiwa omakuruhungi inga kutja ku ma vihungama kurire oupupu tjinga avya tjiwa ku ma vizire.