Pohamba Tahomokere Vapukisi

Home Archived Pohamba Tahomokere Vapukisi

MoEenhana-Prsidente Hifikepunye Pohamba kahomokerere vantu ava ana kutumbura asi vapukisi ava vana kara pomundinda gomuntu ndi gombunga, ava vana hara kuzonagura mpora ezi tuna kudjobwana mosirongo setu.

Nonkango edi kadi pwege morwa vantu ava vanakara noyimpempa asi ndi nononkambadaro asi ngano vatware Prsidente gwanare age hena mutoti naguhye muhoko kompanguro, kamarada Sam Nujoma.

Apa kauuyungisire vantu mezuva lyokudiworoka mapenda moEenhana mosondaha, mukurona gepangero kayitumbwire eyi nokuyipa edina asi magano gomadona gokureta mapiyagano movantu, nonkango edi kadi yukire kwavavatwara edina lyaSam Nuyoma kombunga ezi vana kutumbura asi (ICC)International Criminal Court.

Awo kuna kara Phil yaNangolo nombunga zendi ezi vana kutumbura asi National Society for Human Rights omu vana kupura asi Nujoma novakwawo ngano vakavapuragere.

Presidente katente asi apa ana kupurakene kononkango edi vana kuruganesa vantu nampili ngano asi koradio vahomokere Nujoma noyoyokutwara edina lyendi kompanguro zonene, age kuna kuyimona asi eyi kuna kuyiruganena tupu vazonagure mpora neparu eli tuna kara nalyo ngesi neina.

Ava vana kuyirugana vahepa kudiva asi kuhomokera Nujoma,ove kuna kuzonagura mpora ntani kuna kugava edina lyedona kosirongo setu,moomu tupu atu mono yirongo yimwe yina kuhepa moyita.

Yipo nye asi sikare sinka setu ngovantu vahara mpora tukunge momunene eyi tuna kara nayo ngesi pwaneyina.

Mukurona gosirongo kahundilire vantu turuganeseni siruwo setu mokurugana eyi twadiva, yipo asi tutware ekuliko komeho kapisi tulihamesere mweyi yokuzonagura sirongo.

Yipo asi owo vana kuyirugana oyo vahana kudiva ndi vanayidiva asi kuna kuzonagura mpora zosirongo setu.

Ngomu tupu tuna kuyalira nokuya tara vakwetetu ava vatusiga navamwe ava vana kuparuka simpe ava vakere tavatura eparu lyawo nalinye mokukondjera sirongo esi situnde momawoko govanyengi vakoloni.

Kwato gumwe ogu nosinganyeka asi Nujoma kapisi nage gumwe gowo tuna kutumbura asi mapenda gara nomapenda kadi ava vageve eparu lyawo nalinye likare asi vantu vaNamibia vahepa kumanguruka.

Yipo nye asi kuna kara nonkango domatuka kapisi kovaNamibia ndi asi Nujoma gelike nanyamwange Pohamba,morwa esanseko lyaYaNangolo asi Nujoma monomvhura edi 1966, kapisi gelike gawizire koNamibia nye Name ntudi natuvenye ngoso nopapetasanye donomburu twakere.

Ame nahepa kutantera muhoko asi ezuva olyo vatukwata kwatukwete natuvenye naNujoma name nahena kwakere modorongo zimwe tupu komeho vatutengwide koZambia asi ose kapisi vaNamibia,konyima tupu zokurara modorongo zawo.

Yahepa hena kuzera asi etokoro eli lyokuwiza tuyatjokatjoke vapangeli wosiruwo sina kwakere etokoro lyonompitisili doSWAPO.

Dira ozo twaruganesere kwazifutilire mbunga ezi ngavatumbura asi OAU ano ntaantani kuna kuzitumbura asi AU.

Vantu vayidiva asi Nujoma kwakere gumwe ana kupangera asi sirongo esi sahepa kukamanguruka dogoro yiyo sili samanguruka.

Natuvenye tuna yidiva nawa-nawa asi sirongo setu kwamanguruka mo 21 Nsinano 1990.Monomvhura edi 30 sakere Nujoma tasipangere age ponze zosirngo.

Nujoma kwapangere sirongo esi mosiruwo sosidigu kwato nsene asi muntu gomukondi yikupuke.

Ntani apa sayamanguruka age yiyo simpe gayagendesa sirongo esi ure wonomvhura 15,mompora.

Eyi yina kuninkisa asi nampili papa nina kuuyunga ngesi age gogu kuna kuzuvha.

Age ana wapere kumutumbura asi guhye maligusirogusiropo nahena yina mutamba yokumufumadeka.

Ose twahepa kuwapukurura udemokoli wetu. Nampili ngomu asi udemokoli wetu una kuru hawe, twahepa kuhetekera, yipo asi twahapukisa vana vetu nonombudi dahana asi usili.

Mpora ezi tuna kudjobwana ngesi neina yiso simwe somulyo meparu lyomuntu sakara hena asi mulyo unene mekuliko. Kwahana mpora sirongo kapi ngasi sikisamo egano lyaso lyekuliko.

Kwahana mpora sirongo esi kapi ngasisikisamo egano lyonzodi zetu ezi tuna kugazara zo2030,ngano ngazi kara nzodi zahana kulitjindja.

Yipo nakumuhundira govantu muna kara mosirongo esi asi twahepa kulituramo mokurugana yipo tutware sirongo setu komeho nompora ezi tuna kara nazo ngesi neyina.

Mokukwama mwendi sirongo novantu vaso ava vana kara asi kuna kurugana ndi asi vana lituramo mokukulika sirongo sawo ndi asi mokutura veta ezi zomaligusiro-gusiropo moyirugana kuvhura tuze komeho.

Yiyo yaninkisa vakuru vetu novamumbya vetu vafire sirongo esi yipo asi nose twahepa kuyirugana ngoso mokukondja asi eyi vatameka yahaza tupu momema.

Ezuva eli lyediworoko mapenda kalikere hena limwe eli vana kuvhumbika yisupa eyi vagwene vana kugazara asi nayo yovantu awo vakondjerere emanguruko vadipagere varwi vanare vaSuid Afrika.

Nomvhura mbali ngesi dina pitipo apa vatungi wodoropa zaEenhana vagwene yisupa eyi posiruwo oso valipyakidire asi ngano vatunge nonzugo pevango opo naninye kwavhumbikapo vantu.

Kugusako yisupa eyi vagwene pevango olyo yisupa yimwe eyi vavhumbikire kopeke nayo kavakayiretere vayayivhumbike pevango olyo.

Morwa moyonye Presidente yiyo kahundilire vantu tulituremo mokukulika sirongo esi ntani kupopera ngendeseso zetu zomaligusiri-gusiropo.

Age katente asi mezuva eli vantu twahena kudiworoka vamumbyavetu novakuru vetu ava vakondjerere sirongo esi dogoro siya kare ngesi neyina.

Mukaro gwawo kapisi tugudivare awo kwakere vantu vana lituramo,yipo asi vana vetu vahepa kuyigwana eyi yipo vaparuke nayo.yimo ana kutanta PRESIDENTE. Sirugana sokukulika sirongo esi sidigu unene,yipo asi twahadanaukeni.

Yipo asi mokulitura ndi asi moukumwe ose kuvhura kurugana nayinye eyi mouwa omu nayireta eparu kovantu.

Mezuva lyaneyina ose twahepa kumwena nakauke tugazare asi ngapi omu ngava paruka vakwetu ava vatusiga nomugavagendi dogoro vamangurura sirongo esi.

Ose tuna kara nonzira zonde ezi twaturapo asi zokukasika ko2030, mokukatjindja eparu lyovantu vetu navenye.

Twahepa kugenda nzira ezi natuvenye govaNamibia, tuna limangakana kumwe mongendeseso zetu zomaligusiri-gusiropo.

Kugusako presidente vantu ngwendi: kamarada Nujoma,nkuru ministera Nahas Angula,Muuuyungi gombongarero zanavenye Kamarada Theo Ben Guirirab, Munasipundi gombongarero zanavenye Asser Kapere,Mukarelipo vana veta Peter Shivute, Mukarelipo vanayirongo eyi yaliza naNamibia Manuel Alexandre Duarte Rodrigues, hompa govakwanyama Marta Nelumbu naLt,General Martin Shalli, mukurona govakwayita vaNamibia kavakere vamwe kavatulire nombya peyendo.

Mukurona gepangero simpe posiruwo sooso kageve nonzapo kovantu ava varuganena sirongo esi nomedaliye doungolonela noumeya.

Vantu ava kavasikire ko95 gumwe gwawo komanda ogu twadiva gapitisilire vahomokere evango eli vana kutumbura asi Omugulugombashe kamarada John Otto Nankudhu asi ngolonela.

Vamwe vakurona kavakere muSWAPO gakurupa nawa Simon Mzee Kaukungwa ogu ana kara ngesi mugavi magano koministeli zeyi yomonde novanayirongo, komisare gwaNamibia koSuid Afrika Phillemon Kondja Kambala,morugani gwanare koNBC, koruha roShiwambo Nestor Iyambo,Mukurona govaporosi pwanare momukunda gwaOshana Elisa Elia Haulyondjaba navamwe ngoso.