[t4b-ticker]

Omupresidende Oti Indile Ooproholama dhEpangelo Dhi Talululwe

Home Archived Omupresidende Oti Indile Ooproholama dhEpangelo Dhi Talululwe

WINDHOEK

Omupresidende Hifikepunye Pohamba metiyali okwa li a ningi eindilo ku talululwe omatokolo ga ningwa kOkabinete omathimbo ga za ko ku talike kutya oga tulwa miilonga shi thike peni. Pohamba eindilo ndika okwe li ningi pethimbo ta popitha omutumba gwotango gOkabinete nuumvo mOvenduka.

Ota ti Epangelo oli na okutsa omuthindo etulomiilonga lyooproholama dhoka dha tothwa mo ongiilalakanenwa yotango yepangelo opo ku yambulwe po omauwanawa goshigwana.

“Omatokolo agehe ga ningwa nale kOkabinete ge nasha niinima ya simana moshilongo, unene iiyetwapothaneko mbyoka ya etelwe pOshigongiilonga shOkabinete momumvo 2005 koSwakopmund, oyi na okutalululwa ku talike kutya omathaneko ngoka oga tulwa miilonga nenge inapu ningwa sha,” Pohamba ta ti.

Iilalakanenwa yotango yEpangelo pethimbo li li koshipundi oya kwatela mo okushunitha pevi onkalo yoluhepo nokwaaniilonga, oHIV/AIDS, elundululo lyoshikondo shelongo, okweendeleleka omapendulopo gokomikunda, okugandja omauwanawa gopankalathano nopamahupilo, okuyamukula koompumbwe dhaakwashigwana mboka ya pumbwa omakwatho, okundjeka po omahupilo/emona lyAanamibia mboka ya liwa nale oshipungo monakuziwa oshowo okuyambula po iilonga yemona moshilongo.

Mwene gwOshilongo ota ti nonando ofundamende ya kola oya tungwa po okupitila momilanduveta tadhi lalakanene okusindana miishonekwa yopamapendulopo, Epangelo oli na okukala li na uushili nokwiilonga komapuko galyo nelalakano okukatuka oonkatu dhomondjila.

Okuungaunga nonkalo yokwaaniilonga oshowo oluhepo, Pohamba ota ti Epangelo oli na okutsikila nokweeta po onkalo/omudhingoloko tagu opalele omapungulo pakutalulula ooveta tadhi opalele nokushilipaleka kutya omauwanawa haga gandjwa kuNamibia oge li pamuthika gopaipindi notaga hili aapunguli ye ye moshilongo.

“Aakwashigwana yetu miitopolwa yokomikunda noondoolopa oya taalelwa komukundu gonkalo yoluhepo. Shika oshi li eshongo ndyoka tu na okulwitha.” Ta gwedha po kutya Epangelo olya tameka nokutunga oondjila noopate miitopolwa yokomikunda opo omalweendo gaakwashigwana oshowo iipumbiwanima yi vule okuthika kuyo nuupu. Shika, Omupresidende ota ti, otashi ka ndjeka po omainyengo gopaunangeshefa nokupitika Aanamibia ya vule okuthika nuupu komayakulo gwepangelo.

Ota ti okupitila mevutopo lyomulanduveta gwelundululo lyenkondopaleko lyomahupilo nonkalathano (Transformational Economic and Social Empowerment Framework (TESEF), Epangelo otali lalakanene okuyambula po nokuwilika enkondopaleko lyoshili lyAanamibia mboka ya dhengelwa ketenga pamahupilo monakuziwa.

Omulanduveta goTESEF ogwi ipyakidhilwa nago pethimbo ndika kOmbelewa yOmuprimaminista opo ku etwe uuyuuki wopankalathano nuuhupilo wopaliko kAanamibia mboka ya liwa nale oshipungo monakuziwa. Omupresidende ota ti oshilongo otashi vulu awike okuungaunga nonkalo yokwaaniilonga noluhepo okupitila menkondopaleko lyekoko lyemona netotepo lyoompito dhiilonga. Shika otashi vulu ashike okusindana pakulonga neitulomo enene miikondo ya simana moshilongo ngaashi uunamapya, oomina nuutalelipo, ano iikondo mbyoka hayi eta mo oshindji moshiketha shepangelo. Oku shi talela mekoko lyemona, lyoshikondo shuutalelipo, oshikondo shika osho sha talika ko dhingi monakuyiwa okugandja sha moshiketha shepangelo.

Nonando moNamibia, oshikondo shika osha ulika ekoko lyontumba sha etithwa koNamibia World Life Resorts Turn Around Strategy, Pohamba ota ti Aanamibika mboka ya liwa oshipungo monakuziwa nayo naya mone mo wo omauwanawa mekoko lyoshikondo shika. “Namibia Wildlife Resorts, ehangano lyepangelo oli na okuyambidhidhwa kEpangelo oshowo Aakwashigwana ayehe yaNamibia opo oshikondo shika shi ete opo ooprojeka dhopamuhanga naakwashigwana,” Omupresidende ta ti.