[t4b-ticker]

Otjiwa¿a tajzemburuka Omuniovita

Home Archived Otjiwa¿a tajzemburuka Omuniovita

Kae MaÞunÿu-Tjiparuro

Otjomuise-“Owatjiri mauya, u¿anga avehe nautja riyandje ku Mukuru,” ehapu rovandu omasere nomasere yauzukire mokwiimbura eimburiro indi pomautiro womazemburukiro wozombura 94 zondiro yOmbara Otjitambi yOvaherero, Katjikumbua Samuel Maharero Oritjavari muno.

Hapo eimburiro indi marihee tjike. Okutoroka omundu konoo munu kutja mariso okuheya otjina tjarwe pendje nokutja omakuruhungi wotjiwana ihi ngekondja okusisikwa mehi eyuva rimwe maeya kowatjiri. Kakutja owatjiri imbwi wautire Oritjavari indi nugwari wauta rukuru nOritjavari yari okutunduuza owatjiri imbwi komurungu. Mowatjiri imbwi muwo muna kokutja Ovaherero vatira ehindi ndiri movita kuna ohoromende yohuurire yehi rOvandoitji. Nu movita imbi avehongorerwa po I Samuel Maharero otjomunae wao nguvaurike.

Ouherero otja tjimautjiukwa ndinondi utjiukirwa kotji¿a tjimwe uriri notjo tjiweutundumanisa kutja moukoto mo Namibia nganduu pendje mouye nu omena rombiruriro wawo wohoromende yohuurire yehi rOvandoitji. Ombiruriro indji tjngetjo yari kehi younane womundu umwe uriri otjomunane wOvaherero, nguri Ombara Otjitambi omuyaruke Samuel Maharero. Indji ondjari imwe yohambwaraka¿a yotjikoro momahungi wovahungire peke peke pomazemburukiro wombara Samuel Maharero, eye wina motjiwa¿a tjOvaherero, ngutjiukwa otja Muniovita.

Samuel Maharero wakaÞira kOtjauana omayuva tjiyari 14 ku Seninarindi mo 1923 motjirongo ihi o Serowe, tjitjiri tjouhonapare wOvamabatho, owo mburi ouhonapare wa Tsekhedi Khama, ihe ya Seretse Khama, mongutukiro ya Tjauana mo 1966 ngwarira otjiuru tjehindo ekutuke. Seretse Khama ongumeyekukwata ndinondi nguri otjiuru tjehindo nai, Khama Ian Khama. Tsekhedi ongwa sekirisire Ovaherero tjivataura ovita vyo Vandoitji vyo 1904.

Omazemburukiro inga ngari poruveze rozombongarero muno indwi ndutjiukwa otjo Gateway, yari kehi yOuhonapare wOmbazu wa Maharero nu movahungire mwari Unotjari Katjimune, eye wina nguri omukwatera wonganda indji nuwina ondekurona yaimba mbahupa kondjembo ya Katjivitjouanga, gwatjere eye omwatje outjaine wombara Maharero tjinga ina omunene aari omwatje wa Maharero; McHenry Venaa¿i, ondekurona tjingetjo yOtjiÞiro Otjindjandja; Fanuel Kaapama omukwatwa wOtjikatjamuaha wina no nongo Ngarikutuke Tjiriange wina ondekurona yOtjiÞiro Otjindjandja. Ovyungura imbi vya kawondjisirwe iyoserekaze Juliet Mupurua, eye wina ondekurona zOtjiÞiro Otjindjandja ndjakakwaterwa kehi ra Tjauana mena rovanene vayo mbahukire ominyo vyao kondjembo ya Katjivitjouanga.

Omazemburukiro inga yapatururwe nongumbiro iyondekurona yOtjiÞiro nomurwe omukuru moviÞo vivari, tjongutukiro ya Namibia naitjo tjongamburiro posya kuye mbyari otji¿a tjimwe, omuhonge Petrus Tjijombo. Waresere omambo okuza morukarorwa, Salomo, Ekondwa o 19 omazeva 23 no 26 muwo ngehungira ohunga nomwatje ngwaramba ihe monganda. Omundu ngumosasaneke nondjakaha ya Kahandja ohunga nomuriro po komando ondenga yerapi rotjiserandu. Wina okuhandjaura omambo worukarorwa inga omuhonge Tjijombo waryamene komurungu amahungirire kovandu mbeyamburura ovakoke tjeri wina omahovererero wondjakaha tjingeyo ndjiri motjiwana ohunga nomuriro wa Kahandja nozongungu za Kahandja pupasuva ozombanga¿e novakuru peke peke vomuhoko.

Katjimune wahitire mongwatero ya Samuel Maharero. Wautire nongumbiro matjere okunene okuhepa ku Ndjambi ngwatjita kutja nandarire kutja omuhoko kwaza ngauyandekwe eye wakara punawo na utuurunga moving tjimuna otumbo two katjombondi. Omena rokutja otjiwana tjatjitire oruyano kuna ndjambi otja ndinondi puperaisiwa iyomambo ngeri kerapi indi eserandu nomambo ngumayetja “Samuel Maharero Mukuru PunaeÞe (S.M.M.P). Katjimune eyuvando mo Serowe tjawa werimuna naisana ovanatje akumbu punawo ameveraera kutja “nambano tjiri meyaruka korwi konganda koyetu ku Tate” tjazumba ahiti mondjuwo aÞu. Omambo tjimaeyekuvaza mo Namibia kombunda yoruveze tjinga amuhari ozoradio poo ozongoze ovandu avetja omumbonde wau kOtjawana tjovikori.

Ketambo ra Katjimune kweere Venaa¿i ngwa handjaurire kutja ongwaye Samuel Maharero tjeri ombanga¿e nu tjingetjo ongwaye otja tjee kutjiukwa otjo Tjingundu Hiyamangura? Watjere omuhoko poo omakuruhungi ayehe mouye yena otji¿a tjimwe uriri tjiye ye tundumanisa. Otja tjiuhina moo hungire ehi indi o Egypt nokuhina okutamuna Alexander the Great, no tjiuhina motamuna omuhoko poo otjiwa¿a tjOvazulu nokuhina okutamuna poo okuzemmburuka Shaka, tjingetjo konoo tamuna omuhoko poo otjiwa¿a tjOvaherero nokuhina okutamuna nokuzemburuka Samuel Maharero. Okuyaruka keimburiro epaha ra Tjiute ndurautire naro omazemburukiro inga, “imbo owatjiri mauya” kakutja nai owatjiri mbumauheewa owombwi.

Venaa¿i watjere kuza Samuel Maharero wahitisa otjiwa¿a mozondjo nÿa kamburire kovarandise vOvandoitji. Posya wakahurire kutja ozondjo inÿa nandarire imba nambena zari ozovihepwa vye omwini, otjingi tjazo yari okuranda nazo ozondjembo ozo nÿakakutura omuhoko imbwi kotjiwa¿a tjOvakwena. Okuraisa ounane we nokutja owo kaari awayandera pomuhoko wOvaherero uriri, mokupirura ohuurire yOvandoitji eye watjangera ovanane ovakwao tjimuna Hendrik Witbooi na Nehale ya Mpingana wOvandonga. Watjere nandarire moha¿i ya kandinondi motjiwa¿a omakuruhungi inga kanaa yerunduruka. Tjinene inga wokutja Samuel Maharero wari omunane wOvaherero nguhari nekura re momakuruhungi wounane wOuherero.

Ngunda momakurhungi wovita mouye ovita avyaruwa momayuva ururi, Venaa¿i watjere Samuel Maharero wanana omuhoko wOvaherero movita kuna Ovandoitji oure womieze hamboumwe.

Kaapama watjere Samuel Maharero wari omunane onongo nondoka yoruveze rwe omundu tjimotara kovihando vye oruveze indo okuutira pokutja mo 1878 otjivaya ko Kapa na UaiÞa okutwara otjiposa tjovandu ve kohoromende yehi rOvaingirisa. Pendje na nao wina eye watjanga otutuu peke peke kovandu peke peke mombii tjingeyo tjitjiri wina otjiraisiro tjoundoka we. Kaapama watjere ozondekurona ngazehorere otjihorera otjiwa tjounane wa Samuel Maharero notjotjirumatua tjazo tjinene mokusutisa ombinÿu yovakuru vyazo. Kaapama watjere omatjangwa womakuruhungi wovandu varwe ohunga Novita vyo Vavaherero kuna Ovandoitji pmuraisiwa ao Ovaherero ombauta ovita mbuheri owatjiri. Posya ondjuriro yOvaherero kehi yohuurire yOvandoitji inouhatoi mbweura noukahuke otjiwana mbutjasere okuungurisa mongondjero yotjisuta tjawo. Munao omitanda vyo tjiwa¿a otjivihina okuhepa okuresa omakuruhngi uriri nungwari wina okuye konÿonona.

Tjiriange wahungirire kepu rehi pari ongahukiro kutja ehi rinovandu kurayekwa nu tjipenehi ndimariha¿ewa imba kurayekwa rutenga ombasere okuparuka nu imbo varwe aveparukire mwiindi ndahupu kuwo. Pomazemburukiro inga pari ozombara peke peke zomuhoko, omuni womuvanda Tjinaani Maharero, Manasse Zeraeua na Freddy Nguvauva ngwa kuramenenepo ouvara wOvambanderu. Otjiwana tjeere nawa momuzaro wombazu womarapi ayeetatu.