Ombongarero yOtjiwa¿a yatia ozondekurona zOtjiÞiro Otjindjandja zekare norupa motjihungiriro

Home Languages Ombongarero yOtjiwa¿a yatia ozondekurona zOtjiÞiro Otjindjandja zekare norupa motjihungiriro

Otjomuise

Ozokomiti zo TjiÞiro Otjindjandja za zemburukisa ohoromende ya Namibia no yehi rOvandoitji nu tjinene nene indji oya Namibia ombepo ndja tuwa kotjiriro mOmbongarero yOtjiwa¿a mo 2006 ohunga nOtjitiro Otjindjandja no tjisuta.

Ombepo indji ndja hititiswa iyomuyaruke Ombara Otjitambi yOvaherero Kuaima Riruako pemwe iresa kutja: “Pekare otjihungiriro pokati munda umwe ohoromende yehi rOvandoitji, nu munda imbo warwe ohoromende ya Namibia no vakuramenepo vovimbumba mbiatunwa oku kondjisa oku zengurura otji¿a ihi moupore.”

Omazemburukisiro inga wo Komiti Onongopare yOvakwena yOtjiÞiro Otjindjandja no Rutu RotjiÞiro Otjindjandja tjOvaherero nOvambanderu pamwe, yatjitirwe po mbongarero yozombuze Oritjatatu muno po Komando Oitjaine yErapi rOtjiserandu.

Ozo zazemburukisa ozohoromende ongutiro yOmbongarero yOtjiwana indji mena romayamba wokutja nai pena otjihungiriro pokati kohoromende ya Namibia no yEhi rOvandoitji ohunga no TjiÞiro Otjindjandja posya mutjo imba mbazepaisa ovakuru vao mOtjiÞiro Otjindjandja ihi muvehian orupa poo mu ve hazemburukwa.

“Otjihungiriro no ma tiasaneno ngemunika ayo yekaenda kongotwe yomivero mbya patwa, koumune wetu omapaÞanisiro poo omapiruriro wongutiro indji yOmbongarero yOtjiwa¿a. Tjii hapo nao o Ministera Ondjunikwa poo Okambineta yasere okupenga ongutiro yOmbonagrero yOtjiwana?,” Omuhaamise wOvihavero vyo Rutu ro Tjitiro Otjindjandja rOvaherero nOvambanderu, Utjiua Muinjangue, watjere nao tja reserere ozonganda zozombuze orutuu rozokomiti ozo mu za raisire onjengo yazo ohunga no ku paterwa pendje motjihungiriro ihi.

Watjere otjikumise kutja ngunda ekumba rovandu ovahenendu mehi rOvandoitji mumuna ozoministera, ounepo wondjuwo yozoveta yehindo nawina ovahongwa ohongora, mbeningira kutja Ovaherero nOvakwena otjovandu mbatunwa vekare mu kangamwa otjihungiriro tjo Tjitiro Otjindjandja neningira rOtjisuta, ohoromende ya Namibia kaimunu nao.

Muijangue wa tezere omambo wa Utoni Nujoma tjari o Ministera yOvitjitwa vyo Pendje Yehi, omambo ngatena mOmbongarero yOtjiwana mo 2011 oku kahurura ongurameno yohoromende ohunga nOtjisuta. Utoni watjere nai: “Ete tu muna orupa rohoromende ya Namibia otjo yapure pokati kohoromende yeho rOvandoitji noviwana mbya tunwa.”

Tjingetjo, Muinjangue watjere, owo wina vemuna orupa rohoromende ya Namibia otjo yapure nu tjiri vekambura kutja ohoromende ya Namibia ka i yatanaura ongurameno yayo ndji motji¿a ihi. Tjingetjo otjikando iho Omutjunkwa Utoni watja: “Wina etetjavanga okuyaruka po kutja ohoromende ya Namibia kanaa yiungura okupenga ozonÿero yovandu vayo?”.

Posya Muinjangwe wapura kOmutju¿ikwa Oministera yOngaro yOmahi nOmaunguriro Kumwe, Netumbo Nandi-Ndaitwah, kutja tjii hapo okupatera ovandu motjihungiriro ihi pendje nao kaku pendga ozonÿero zawo?

Ndoovazu tjiri ongurameno yohoromende ya Namibia okuungurira ozondero zovandu vayo, otjo tjitjiri otjina ovo tjivehna ongeyakeyero natjo, otjihimise kutja “ohoromende yetu itiasana kuna ohoromende ongwao yehi rOvandoitji no ku hina ondyasaneno naete otjo zondekuroan ohomonena zaimba mbaihamisiwa, tjinene nene okwiisira kokutja ete nokuhina okuurwa tukara atu hohiza, okutjiukisa no ku handjaura otjina ihi kutja tjivaze otutuu tuomatyero two zo horomende azeembari”.

Muinjangue wa ya rukire po rukwao oku ravaera kouye kutja: “Kanaa rire ohunga na eÞe no ku hina eÞe”, nu wina “ka ngamwa atjihe ohunga na eÞe no ku hina eÞe tje tu hungama.” Wapurire kutja hapo tji Ovakwena no Vaherero vatjita tjike ko horomende yao oku paterwa pendje motji¿a tji tja zepaisa minyo vyo vakuru vo Vaherero nOvakwena mberi kombanda yo 90,000 mbata iyo zohanga zOvandotji no ku turikwa komireko vyomiti tjimuna Ngauzepo mburi mOtjinene na kwarwe.

Munao ozokomiti otji ma zerihekene kovatjinkwa Onongo Hage Geingob na Nandi-Ndaitwah kutja otjina owo tji ma vetja ko ndoondoo tjinene no ku tjinyandera kutja tji pakara ovihungiriro vyarwe pokati kozo horomende azeemabri inÿa mepu rOtjitiro Otjindjandja nOtjisuta, ozondekurona peke peke ze zemburukwe pendje ozo oku pewa mbya zikwa rukuru kutja vya ningirire poo ovindindivihu mokutja “kamburee poo vyesee”.