[t4b-ticker]

Ngaujake maningire ovaÞuta mbahita mozofarama okuyapamwe

Home Languages Ngaujake maningire ovaÞuta mbahita mozofarama okuyapamwe

Kae MaÞunÿu-Tjiparuro

Otjomuise – Omututa ngwazire mehi ra kangamwa ahiti mehi rapeke, Manfred Rahimisa Ngaujake, maakuu kovatuta ovakwao motjito tjingetjo otje navarwe ovazoozu wina mbetumbira momahi wa kangamwa kutja veye pamwe vetare momatokero nguvemuna mouÞuta.

Ngaujake katjisupi wari nehungi kuna omwiisane wokombanda wOmurari wOndjivisiro Ombaranga, poo Omurari FM, Mberii Hengari, ngwatjere wayetwa iyoMuute kuye kutja mayenene okutuunrungirisa po makwiiro inga. Matja ovatuta vasere okuya pamwe okutara koruyaveze rouÞuta. Matja ndoovazu ekweze rombura ndimariyende ombura kairokere, kapenomuÞuta unotjinamwinyo masewanatjo. “Menarokutja memunu kutja omburandji tunomaurumbu yane: wombura okuhina okuroka; womutenya mbwanonisa otwi; wouhepe womaryo mena rovimbuku; nowouhepe womarandisiro,” eye waraisa ondira ye.

Munao Ngaujake opumamunine ohepero yovaÞuta okuya pamwe. Okuyama ouÞuta wawo. Matja kanepondjira yarwe okuhungama ourumbu mburimondjira pendje nombwaneno momaunguriro neraka rimwe okuvaza ohoromende. “ Tusuta otjitjamurongo kohoromende posia katunoombatero tumuna okuza kohoromende,” Ngaujake matja nawezako kutja oruveze rwahoro ohoromende okuritiaka¿a mozeu imbwi nokuvatera ovaÞuta owo mbenouzeu wokuaruka kOmbaanga yOtutumbo nOvikunwa oyo ndjivenozondjo zayo rukuru. Kapena kuheya kokutja indji ondjiri ongurameno yombaanga indji kokutja imba mbenozondjo zayo avekotoka kuyo. “Ouzeu okutendeka ondjo yarwe kondjo,” Ngaujake mahandjaura ondira yawo okuvaza Ombaanga yOtutumbo nOvikunwa okuvevatera okupenga onÿiro youÞuta ndjevekuramene.

Ngaujake matja ourumbu ibmwi mauhepa otjimariva otjitindi okuranda natjo omiti novungurisiwa vyokuzepa navyo omahwa. “Imbwii oomwano ovaÞuta vovavapa otjomwano umwe mbuvetjinda ouzeu ibmwi menarokutja ovo veyenena. Tjiva wina veungurisa ovikaranyara okunyanyaura omahwa posia eÞe ovazoozu katuyenene,” Ngaujake matjeme. Munaoohepero yohoromende okuritiaka¿a, nandarire okurira uriri ongwizike yozondjo ovaÞuta nÿumavekambura kOmbaanga yOtutumbo nOvikunwa. “Ete kutja tuyenene okusuta ozondjo inda ozombura tjizarire ozombwa. Nu nandarire nokuhina otjimariva otjitjoziwa menarokutja ohoromende nai iranda ozofarama nÿeyandjwa otjari nu tjii hapo mapezepa otjikwaye ete tjitwavaterwa nokusuta otjimariva otjiyazema nokuhina otjitjoziwa?”, Ngaujake meriyarika¿a.

Wina kenohange nokutja omitanda mbiza moviwana omiÞuta tjimuna ihotje kavina ombwiro ndjiviisa mouÞuta tjimuna mokurandisa outenda wokomatwi wovinamwinyo. “Outenda wokomatwi uungurwa iyovandu mbehatumbu ozongombe okuungurira eÞe mbutunozongombe okuranda kuwo,” Ngaujake wayendekere nao. Nandarire imbovavapa mbehinongombe nandarire imwe omberi ovaravaere novarande vozongombe nokuhina omuzoozu umwe omuravaere moruveze rouzeu ngwatjamuna kokutja mayarura motjiwa¿a tje. Nokuhina okuhungirira kovaravaere poo ovarande umwe ngaa kuvetatu kutja pekare omararakaneno kutja ozoprysa zovinamwinyo azehaÞizirwa kehi nazehatiewa iyovandu kourike wawo oveni otjatjiperi nai. Tjingetjo omaungiriro woutenda iyomundu umwe uriri otjina tjitjasere okwiisapewa. Wina ozonganda nÿerandisa ovirasewa zeri kokure novaÞuta tjinga azeheri ozovaÞutamba oveni poo ovananzongetjeva okuza moviwa¿a vyovaÞuta nungwari azeri zovandu vopendje, potwingi ovavapa. Ngaujake unoruhoze novazoozu okuhinongamburiro muwo oveni amatja momahi wa kangamwa okuhina ozovandisa rukwao otji¿a tjitjatjitwa iyovaÞuta ovazoozu oveni. Matja omayuva inga ovaÞuta vetoora ozongombe momatenba okukezerandisa kovihuro, nu munao nandarire inda ozohunu otjizehavaza kuwo otjizearuka mozonganda ozoravaere. Nandarire inga omatemba ngetoora ozongombe kawao otjoveni vozongombe momahi wa kangamwa nu munao tjingetjo otjivehina ombwiro vemuma. “Munao otjitutumbisa ovavapa ovo mbavasewa ovatumba ngunda eÞe oveni atuheritungu, atuhapaha oamtemba, atupaturura ozongonda ozoravaere momahi wa kangamwa nokusembamisa ozostora zomiti novirasewa,” Ngaujake mamunu nao.

Eye keri tjimunamba mbeutja ovimana okuza keyuru, ovyo nai mbiri Otjiungura Tjomahandurisiro tjohoromende, nandarire kokutja nai kutja ndinondi katjina omuandjiro kaparukaze tjinga atjiri otjovandu ookaa¿i. Eye osianda yaumba mbahupa kondjembo a Katjivitjouanga yo 1904-1908 mbaya kOmongwa morutjindo okuza motumbo twohangauti kehi yovavane vombazu muwo muwari Hosea Kutako. Moruzungo rwa Mongua roporotika-noumuhokohoko mozombura inÿa nÿumazeutiro mo 1970, mo 1977 otjatjindira kOtjombinÿe amateza ozongombe zao ndakahoza ouyembo, zongundue Katjizorondu amateza wina omuramwe, Claudius Heuva, ngwapaturura ondjira ya Tjombinÿe.

KOtjombinÿe ovinamwinyo tjivyauta okuneekasana nu novature ovakwao aveutu okuhenyengwasana nokuhembasana opamunina kokutja mahunga otjikamba meyuru maranda ofarama. Tjandje nao oumariva wauta okunyonganyonga puno vakwao mbaavekara pamwe tjimuna Gebhardt Hengari, Erastus Tjiundikua Kahuure, Sondi Tjiroze na Afas Katjivirue mbaaveheke pamwe okamariva ko Harambee. Weri pahere ehi momahi wapeke meri ngaa kundinodni ndaranda notjimariva otjiyazema okuza kOmbaanga yOtutumbo nOvikunua. “Ovavapa tjimavekurandisa ehi tjandje vahahiza,” matja nao ohunga nomatokero ngemuna mofarama. “Posia ouningandu tjandje mwasewa oviyao nozongombe zeru tjizamunu oviyao imbi azeri, azendjimbe ozondana, azetumbara, ekondjo tjandje ngunda mbinomasa,” Ngaujake watja nao tjateze ondjira omango oututa womahi yapeke.