Sampofu a pula oshigwana shi indhindimikile okakomitie koongamba

Home Eenguhudana Sampofu a pula oshigwana shi indhindimikile okakomitie koongamba
Sampofu a pula oshigwana shi indhindimikile okakomitie koongamba

Ngoloneya waZambezi Lawrence Sampofu okwa pula aakwashigwana yomoshitopolwa she opo ya ngungumane manga ya tegelela okakomitie ketendululo lyoongamba ka yamukule eindilo lyawo. 

Sho a pulwa mEtitano lyoshiwike shika, Sampofu ina gandja esiku lyeyamukulo, ashike okwa ti eyamukulo okwa tegelelwa opo li gandjwe omumvo nguka. 

Oshitopolwa shaZambezi mongashingeyi oshi na iitopolwa ihetatu, ashike sho sha talelwa po kokakomitie, okwali kwa ningwa omathaneko opo andula shi gwedhelwe iikandjo hogololo itatu na unene tu shaBwabwata.

Okwali wo kwa ningwa eindolo opo andola Kabbe South a lukululwe noku ninga Ishuwa Constituency naJudea Lyaboloma Constituency a ningwe Linyanti West Constituency.
Okwali wo pwa ningwa ethaneko opo Katima Rural a topolwe miikandjohogololo iyali. 

“Oshikandjohogololo shika andola otashi ka kwaatela mo omahala agehe geli popi nondoolopa notashika ya sigo oko Mubiza,” Sampofu ta gwedha ko. 

Oshikandjohogololo shaBwabwata sho osha pulwa adhola shi tameke komulonga gwaKavango, shu uka kuuzilo.
Sampofu okwa tsu omusindo kutya etendululo liikandjohogololo iipe ita li ka kwathela owala opo omawi goshigwana ga uvike nawa nombala, ihe otaga ka kwata opo ookaasela dhiikandjo dhi thike popepi noshigwana. 

“Otwa ndhindilika nawa monakuziwa kutya ookaansela oyendji ihaya thiki nawa koshigwana, oshoka iitopolwa yawo iinene noonkondo. Ngele iikandjo  oya tendululwa kape ngoka teki ipopila kutya ita vulu okuthika nawa koshigwana she,” Sampofu ta ti .

Oku tameka muMei, okakomitee komatendululo goongamba giikandjo niitopolwa kopashigwana, oka tameke oku talela po iitopolwa ya yooloka moshilongo. MoZambezi oka li ka talele po omalelo gopamithigululwakalo oshowo gopashitopolwa moka ka tsakanene nokakomitie hoka ka li ka hogololwa owina moZambezi opo ka ka kalele po oshigwana.  

Okakomitie kopashigana hoka okatitano taka ithanwa Delimitation and Demarcation Commission oka pewa oshinakugwanithwa kepangelo shoku talulula oongamba ndhoka dha kala po, nodhi li paife pokati kiitopolwa noshowo pokati kiikandjohogololo noku popya ngele oongamba ndhoka oondi li tuu muuwanawa woshigwana. -Nampa