‘Tashi ya nashi ye’ Aalongithi yohubbly oya kukutika omitse

Home Eenguhudana ‘Tashi ya nashi ye’ Aalongithi yohubbly oya kukutika omitse
‘Tashi ya nashi ye’  Aalongithi yohubbly oya kukutika omitse

Paulina Ndalikokule

 

ONGWEDIVA – Ohubbly bubbly, oshisha, opayipi nenge ohookah ngaashi aalongithi oyendji ye yi luka oyi na oshiponga oshinene kuukolele womuntu. 

Mboka haye yi hili naamboka haya kala popepi naantu taya hili ohubbly, oya taalela uupyakadhi womikithi ngaashi okankela, unene yopomuligu noyokomapunga, omikithi dhomitima nomapunga omolwaonikotine ndjoka hayi zi momakaya.

Omumvo kehe, muuyuni, Namibia naye a kwatelwa mo, ohamu si aanti ya pita po1000 omolwomikithi hadhi zi monikotine.

Kakele kokaankela nuupika, aantu yamwe ohaya taambathana wo oonyome dhohooka, tayi zi komulungu gumwe nokuthipwa kumukwao pethimbo opo mpoka nopwaa na egameno lyasha, oshinima shoka tashi eta omikithi hadhi pitile miikunguluki yolutu ngaashi omayeye. Oya nika woo oshiponga kaakintu yeli momategelelo. 

 Aalongithi oyendji mboka twa popi nayo otaya ti ‘omatilitho’ ngoka oye gu uvite ashike itage ya imbi okuya komeho nohooka yawo.

Aalongithi oyendji twa popi nayo oya ti oya tseya uupyakadhi wuundjolowele hawu etwa kohubbly ashike oya itaala kutya kawu shi uupyakadhi uunene, no itaya popile nookuli opo yi kale ya indikwa okulongithwa moshilongo, ngaashi tashi pulwa kaatseyinawa muundjolowele.

Ohubbly ohayi hilwa yi li mekola mwa tulwa omakaya gomaludhi ga yooloka, nethimbo limwe epangwe noopela dhiingangamithi nomakala, mo mwa za oonyome (ominino) ndhoka hadhi longithwa okuthipa mo olwithi. Ekola ndyoka oto adha nee lya tulwa pokati naantu taya thipi koonyome ndhoka hadhi kala mbali nenge ne, nenge dhi vulithe po, tadhi taambathanwa kushaangoka a hala, unene pomahala gomanwino. Pomahala gamwe koohulo dhoonyome ohaku kala uuthipitho mboka hawu yi owala mokana komuntu gumwe, he ka kutha ko sho ta pe mukwao onyome, ashike yamwe oto adha kaaye na uuthipitho mboka. 

Witness Kalunduka ngoka a longitha ohubbly uule woomvula dhi vule po10 okwa ti ke na esiku na ka ethe oku yi longitha oshoka ohayi mu nyanyudha. 

Ta ti ita popile nando ompango tayi ka keelele nenge tayi ngambeke elongitho lyohubbly moshilongo, oshoka iilongomwa ayihe yomakaya oyi na uupyakadhi.

“Ambala nda lila ondi shi owa ti oya tula po nale oompango okukeelela oshisha,” a ti ngaaka.

Gumwe twa popi naye ngoka a hala owala okutseyika nedhina ‘Shiponga’ okwa ti, oha longitha hubbly oshoka ohayi uvitha nawa – nande omoku yi tala owala sho tayi hilwa.

Ota ti okwa koneke lela uupyakadhi wohubbly oshoka okwe wu longwa nomosikola yopaunamiti kutya oyi na oshiponga yi vule uusekeleta nomakaya gokombiga, ashike shoka itashi mu tilitha okutsikila oku yi longitha.

“Shila ongele pe na etukuko lyomikithi ominene tali etwa kohubbly opo tatu vulu okukambadhala oku yi ngambeka nenge okuhulitha po elongitho lyayo moshilongo. Oshisha oya kala nokuhilwa ethimbo nuule kaamuslema yo oyo ye yi tota po shili momuthigululwakalo gawo andola oya li yi na uupyakadhi owundji, ngeno iha he yi longitha,” a ti ngaaka.

Ta ti aantu naya ninge omakonakono gomuule manga inaya ninga omatokolo okukeelela ohubbly moshilongo.

Yamwe mboka twa popi nayo ya etha okulongitha ohubbly otaya ti ohubbly ohayi etele aantu etelele yo ohayi tonditha unene tuu sho hayi taambadhanwa komilungu shoka tashi vulu okuaandelitha omikithi hadhi pitile mokana.

“Oku za owala nkene kuume kandje a yile moshipangelo ta monika omeya komapunga sha etwa anuwa kokulongitha ohubbly, inandi yi longitha we!” omutoolinkundana gumwe ta ti ngaaka.

Omutoolinkundana ngoka a li ha hili ohubbly okwa ti okwa kala aluhe nokupona olwithi olundji ye ta kwatwa ketelele.

“Onda kala nduuvite kutya omwithi ngoka otagu yi guukilila komapunga gandje shoka sha ninga oshiponga oshoka omuntu oha vulu okuhila ohubbly uule woowili odhindji,” ta ti ngaaka.

Aanangeshefa yomahala gomainyanyudho twa popi nayo oya ti oongeshefa dhawo otadhi ka shuna pevi ngele elongitho lyohubbly olya ngambekwa.

“Ohubbly ohayi eta iiyemo oyindji moongeshefa oshoka ohayi landwa unene, aanyasha itaya vulu okukala pomahala ngoka pwaa na ohubbly,” omunangeshefa gumwe a ti ngaaka. 

Omunangeshefa nguka ta ti ohaya pula oN$70 molweetho lwekola limwe. 

Omupeviminista guundjolowele Ester Muinjangue naakuthimbinga oya li moshigongalele mOmaandaha koSwakopmund taya kundathana nkene ye na okunkondopeka oveta yengambeko nenge yehulithepo lyelongitho lyiilongomwa yomakaya moshilongo ndjoka ya totelwe mo2010. Uuministeli wuundjolowele okwa tegelelwa wu ka gandje omatalululo nomagwedhelepo ngoka megumbo lyopashigwana.

Muninjangue okwa ti kutya uuministeli owa tengeneka kutya oopelesenda 31 dhaanyasha yoomvula 13 sigo 15 ohaya lonigtha iilongoma yomakaya manga oopelesenda 49 naakwashigwana yoomvula ndhoka haya hilile mo olwithi lyiingangamithi mbyoka pomahala mpoka pe na aantu taya longitha omakaya. 

Petameko lyomwedhi nguka omukulutuwiliki goCancer Association of Namibia okwa lombwele iikundaneki kutya otaya yambidhidha edhiladhilo lyokuhulitha po elongitho lyohubbly.

Aatoti yooveta megumbo lyopashigwana okuza oomvula dha ka pita oya kala nokukundathana nkene ye na okungambeka nenge okukeelela elongitho lyohubbly unene tuu maanona ye li kohi yoomvula 18.

Omumvo gwa za ko oshilyo shegumbo lyopashigwana Elma Dienda okwa li a indile opo ya tote po ompango tayi hulitha po elongitho lyohubly moshilongo. 

ndalikokulep@gmail.com