Auleria Wakudumo
Ehangano lokutunga omaumbo hano oNational Housing Enterprise (NHE) otali ka tungulula omaumbo eebashu kombilixa di ningwe omaumbo opashinanena okupitila moproyeka yedina National Informal Settlement Upgrading Project (ISUP) moitukulwa ya yooloka moshilongo. Omunambelewa a kwatela komesho eoproyeka ei konooli, Vilho Shindinge okwa fatululila ovakalimo vomolukanda Omashaka Extension 39 osho yo Ondiiyara Extension 25 mOndangwa pefimbo loshoongalele sheyambule po leebashu ta ti epangelo ola tula po oshimaliwa sha nhuninwa okukwafela ovakalimo ovo vena oyuuyemo yopeduelela ile vehena oyuuyemo yasha okulundulula omaumbo avo. Pefimbo tava ndungike oshiwana mOndangwa, NHE okwa li a holola kutya eyambule po lomaumbo eli otali ka kwafela ovanhu ovo vena oyuuyemo N$5 000 oku uka pedu. Eshi osha kwatela mo omunhu oo ena okaslepa koilonga ile ehana sha nande nande. Ovakwashiwana otaa ka tungilwa omaumbo ngaashi taa shikula: eumbo lopetameko elela, la mbalandjanga hali ifanwa obachelor, tali tungwa kongushu yoN$103 600 nomukwashiwana okwaa teelelwa a kale a futa omukuli oo komwedi, tai mondjato koxulo yonyala N$509 oule weedula 20.
Eumbo londuda imwe, mwa kwatelwa okandjuwo, onhele yokuyakulila ovaenda nonhele yokutelekela koN$171 210. Komwedi oule weedula 20, omunhu ota pumbiwa a fute N$749. Eumbo leedula mbali dokunangala koN$234 930 namwene weumbo okwa teelelwa a kale ta futu N$1 030 komwedi okushunifila NHE omukuli, oule weedula 20. Eumbo la xuuninwa, eumbo leenduda nhatu, muna okandjuwo, onhele yokuyakulila ovaenda no yo ku teleke koN$291 910, komwedi ta futu N$1 274. Basilia Iikololo okwa fatulula kutya omukuli ou otau pewa keshe oo ena onhele molukanda kutya nee okwa dengela po okabashu kaye ile okwa nyengwa okutula po nande okapeleki. “Eedula omilongo mbali dokufutila po omukuli ou itadi dengele, ngeenge owa mono kutya oto dulu okufuta shihapu shi dule osho sha tulwa po, nena oto dulu okumana okufuta omukuli woye diva. Eshi osha hala yo kutya ngeenge opena omukwanedimo woye umwe a hala okukuyambidida, nena ota dulu okukupula ko sha kola ile oye a kale ta futu omukuli ponhele yoye,” Iikololo ta fatulula. Iikololo okwa yelifa kutya eshi tashi landulwa ka shi fi eedula, ndele oshimaliwa kutya okwa xupa shifike peni. Okwa ti yo kutya omukuli ou kau na nande oishoshela ya wedwa po. Omunambelewa okwa fatulula yo kutya omhito ei otai ka pewa ovo vena nale omaumbo momalukanda (eebashu) opo va mone omhito yokulundulula omalukalwa avo, ovo vena eedula inadi hanga 60.
Oovene veebashu ova teelelwa va ete oipumbiwa tai shikula opo va kale va kale va konaakonwa ngeenge onhele oya ye tuu nota dulu ngaho okufuta omukuli waNHE, ava vena oilonga ova teelelwa va etelele: okapayslip kape, okopi yokamutwe, ombaapila yohombo ngeenge opena, ombaapila youmbangi okudja kopolifi kutya kuna eumbo ile ouna eumbo ashike natango ouna okambashu koye molukanda lonhumba, ombaapila yomafendelo oishoshela yepangelo okudja kuNamra, oumbapi wonhele, embo losubsidy yepangelo. Ava ihava longo otava etelele ombaapila youmbangi womapungulilo okudja kombaanga yavo youle weemwedi 12. Nande ongaho, ovo ihava mbaanga navo inava patelwa kondje, shaashi otava dulu okutwala oshimaliwa osho va ongela po kuNHE nokutameka nee tava mbaanga nawa.
Oproyeka yoNational Informal Settlement Upgrading otai ka kwafela epangelo okutungulula nokuyambula po eebashu opo ku findwe omhumbwe yomaumbo opamufika wopombada.
Oproyeka ei otai ka kwatela mo oitukulwa aishe yoshilongo.

