Luvindao kahundilire asi gutudame twahakara noutjire womukisa guna homoka 

Luvindao kahundilire asi gutudame twahakara noutjire womukisa guna homoka 

Ministera goukanguki noukali nawa Dr. Esperance Luvindao kahundilire vatungimo asi gutu dame, yimo vana kutanta wouministeli zoukanguki, kuna kutuhundira tukwate nomutjima, siruwo oso tuna kugwana mbatero kuvakwetu yipo tuture nayinye eyi melikwanmo mokukumburura kokambumburu aka monomukunda detu nadinye murongo nane. 

Age kageve mbudi ezi moutano apa nye kageve asi Namibia kupi ana sikamene kweyi youkanguki, omu navavhura kukandana nomukisi, mpox, Crimean-Congo Haemorrahagic Fever, cholera, polio ntani siruwo nye asi soMalaria sina kuwiza. Nomukisi nye ogu guna mwauka, age katente asi kwahova kugugwana momukunda gwaOpuwo mo 15 September ano ngesi gunalihanene nye koyipangero yokusika ko 11, kumwe noyitundwamo vana kugazarera yokusika ko 564 kutunda nye mo 20 November 2025. Mowo wokusika ko 198 kwakara nye asi vana yinkondopeke asi vana kara nokambumburu aka,ano yitundwamo kwakulikida asi twa zumbanesa nomwenyo dovantu vetu moGrootfontein ntani Okahao. A 

ge simpe kagwedereko mokutanta asi awo ngesi kuna kuza vakawendwe omu vana kupakerera nye maternal ntani child health weeks, eyi yina kutwima ngesi kumwe nye nokutantera vakurona varete vanona vawo kouhaku wangesi. Kuhamena nye Mpox ministera katente asi awo kwatokora mo 19 October 2025 asi mukisi gwangesi vagukonderekede nye moSwakopmund, omu muna kara asi yihorokwa yivali vayitura asi yousili ano sautatu simpe kuna kusikona kona. 

Navenye nye owo vaveruka kwato kumwe oku vana kuzuvha asi simbumburu sangesi kosili ure womazuva aga 34. ‘’ Ame nina hafa unene mokumutantera asi nayinye oyo yihorokwa kwayihakura nawa, navenye owo twakonderere vavadumbura mo 12 November 2025,’’yimo ana kutanta. 

Makona kono simpe tagatwikire momazuva aga 90 kutunda nye opo vazigira mukisi gwangesi. Luvindao kankondopekere asi CCHF mukisi tunakara nago ngesi kutunda mo 22 November mokukwama nye apa katusigire muveli gumwe. Omu nye vana kukeverera magwanekero ntani mbatero kekoro lyendi kuna kuza komeho. Ntani age kankondopekere uvera wezimo lyokupwaga pwaga momukunda gwaGrootfontein opo nye mowo vatano vakona kona ano vatatu gwavagwana asi kuna vagumu unene cholera. Nayinye eyi kwayigwana monda zosirongo setu eyi yina kara asi yokukagura. 

Ministera kahundilira asi pwahepa kukara elituromo lyanatuvenye mokukara asi tuna kara noyikasayise, mema gokuzera ntani ukanguki nye naunye. Komukisi nye goPolio, Luvindao katente asi awo kunakuza nye vakawende morwa polio ezi vana gwana momema gomadona moRundu eyi vana kugazarera asi kwatundilira moAngola. Ano simpe uvera wangesi kapi vana ugwana komuntu omu moNamibia, yimo ana kutanta. Age katente asi ngesi kunakuza vana wende vanona gona mokuvatintika yipo vahakakara nourema ndi vakare asi valitjindje omu vavareta. 

Nomunye yina kumoneka asi siruwo soMalaria ngesi, ministera kahundilire vatungimo vakara monomukunda odo, vadiva asi domalaria varuganene kumwe vagave mambo gawo vagapombere, vahepa kuruganesa masire vatura muthji ntani kuruganesa yokutjida nomwe, ano ogu nye ono kulizuvha asi nampo malaria dukire usimbu kosipangero oka gwane uhaku. -Nampa