Auleria Wakudumo
Minista wehongo, oungoba, omaudano novanyasha Sanet Steenkamp okwa shivifa elunduluko moidjemo yekonaakono lomudo 2025, eshi oidjemo yondodo 11(Namibia Senior Secondary Certificate Ordinary Level) oshoyo oNamibia Senior Secondary Certificate Advanced Subsidiary (NSSCAS) aishe ya shuna pedu neepelesenda dinini. Steenkamp okwa holola kutya eepelesenda dovahongwa ovo va pita oilongwa ivali moihongwa itatu oyo hai ningwa ko-AS da shuna pedu neepelesenda 0,5. Odula ya dja ko, ovahongwa ava ova li peepelesenda 94,3, noneudo ove li peepelesenda 93,8.
Omanga eepelesenda dovahongwa ovo va pita nawa moihongwa yavo ko-AS nado da shuna pedu neepelesenda 4,1. Mo2024, ovahongwa ova li ve shi denga komutwe neepelesenda 74,1 ashike neudo ova shuna pedu yay a peepelesenda 70.
Oidjemo yovahongwa vondodo 11 noneudo otai shambula eshi ya ya pombada neepelesenda 10,8. eepelesedna oda dja ko29,50 dodula ya dja ko fiyo opeepelesenda 40,3 neudo. Ovahongwa dingi mekonakono londodo 11 aveshe vavali vopetameko ova dja koRukonga Vision School moshitukulwa shaKavango East omanga ava va landula ko vavali va dja kOnawa Senior Secondary School moshitukulwa shaMusati.
Omanga eefikola omulongo depangelo odo de shi endifa nawa mekonakono olo tuu eli odo Negumbo SSS, Rukonga Vision School, Rev. Juuso Shikongo SS, Onawa SSS, Max Makushe SS, Ongwediva JSS, Oshikunde CS, Ruacana Vocational SS, Matumbo Angelina Ribebe JSS, naMupewa CS. Eefikola omulongo dopaumwene odo de shi endifa nawa oCanisianum RC School, Oshigambo HS, Northcote Academy, St.Boniface College, Karstveld Academy Pty (Ltd), Elcin Nkurenkuru HS, St. Josephs RC, Walvis Bay Private School, Liberty Heritage PS noWendy Private School. Minista okwa shiivifa yo oitukulwa itatu dingi oyo i na ovahongwa ve shi endifa nawa oshilongo ashishe. Oitukulwa ei ohai hololwa koidjemo yeefikola adishe moshitukulwa.
Oitukulwa ye shi endifa nawa mekonakono londodo 11 ongaashi, Kavango East, Oshikoto noKhomas. Oshitukulwa shaKavango West osha ninga lipapula tolika neudo eshi sha dja konomola onhiheyali ndele tashi yangata po onomola yotete. Khomas oo a li ponomola onhivali okwe ya ponomola oninhatu neudo omanga Oshikoto osho sha li shaya nepapa sha undulilwa ponomola onhivali.
Oitukulwa itatu oyo ya etelela okano ongaashi: Hardap, Omaheke noKunene. Oitukulwa ei oyo ngaho yali ya etelela okano nomudo wa ya.
Kunene neudo oye a idila konhu omanga odula yad ja ko ali ponomola 13, Omaheke oo a keelela oshitukulwa shaKunene neudo omanga odula yad ja ko oo ali a xuuninwa omanga oHardap mekonaakono londodo 11 natango eli ponomola 12. Omanga oitukulwa itatu oyo yeshi endifa nawa ko Advanced Subsiduary ongaashi: oKavango West, oshitukulwa shaHardap, noshitukulwa shaMusati.
Oitukulwa itatu oyo ya etelela okanho moAS ongaashi: oshitukulwa shaKharas, Kunene nOshana. Oitukulwa ei inai shi endifa yoo nawa omudo wa ya. Oshitukulwa shaKharas osho shali sha xuuninwa odula ya ya, omanga Kunene ali ponomola onhimuwoi.
Paife okwa shuna peduelela ponomola 13. Oshitukulwa shaShana osho sha li ponomola 13 noneudo oshitukulwa shaShana osho sha etelela okano mekonaakono lo-AS.
Ovahongwa dingi mekonakono eli ova dja keefikola da yooloka omo wotete a dja kOshigambo HS moshitukulwa shaShikoto omanga vatitatu ovo va shikulako va dja kOnawa SSS moshitukulwa shaMusati.Eefikola nhatu depangelo dingi de shi endifa nawa mekonakono eli ongaashi Rukongo Vision School moshitukulwa shaKavango East, Onawa SSS mOmusati nEengendjo SSS moshitukulwa shaHangwena.
Omanga eefikola dopaumwene dingi nhatu odo Canisianum Roman Catholic School, Elcin Nkurenkurun Oshigambo HS.
Neudo, Oidjemo yovahongwa 20 dingi moshilongo oya ulika omwaalu wovahongwa ovamati u li pombada u dule oukadona, shi dulife odula yad ja ko eshi oukadona vali veli 14 novamati ovali ashike vahamano.
Pefimbo ta shiivifa oidjemo yomudo 2025 onghela moshilandopangelo, Steenkamp okwa twa ovahongwa ovo inaveshi endife nawa op ova twikile nokuendulula oilongwa yavo fiyo tave shi fululako. Steenkamp okwa yandja oshihopaenenwa shovanhu ovo veshi endifa nawa okupitila mokuendulula oihongwa yavo ngaashi ye mwene.
“Vahapu vomufye, naame nde likwatela mo otwe shi pondola molwaashi twa pewa efiilonghenda litivali okuendulula oilongwa yetu,” ta tu ovahongwa omukumo ngaho.
Minista okwa indila ovahongi novapukululi vounona unene ovo hava longo peefikola odo hadi ningwa oNamcol op ova pukulule ovahongwa nondjungu, okwa ti ehongo lomuhongwa ta endulula, ola faafana ashike naali lomuhongwa eli moipundi.
Minista okwa holola olupandu eshi ovahongwa ovalumenhu tave li tula mehongo paife. Minista okwa holola yoo olupandu eshi ovahongi, ovahongwa novadali vounona va kala okulitula mo nokukwashilipaleka kutya kape na okaana ka xupa ko mehongo.
-awakudumo@nepc.com.na

