Oshikoto tashi ka wapaleka omeva oshimongwa 

Oshikoto tashi ka wapaleka omeva oshimongwa 

Ngoloneya woshitukulwa shaShikoto Sacky Kathindi okwa ti ove lipyakidila nomaungaungo axuuninwa e na sha nokuwapaleka omeva oo a nyika oshimongwa moshitukulwa. 

Oshitukulwa shaShikoto osho shimwe shi na omeva e na oshimongwa, neemboola dimwe moshitukulwa odo da tungwa kepangelo da nuninwa okudenga po enota ngeno, inadi patuluka fiyo onena molwoupyakadi ou. 

“Elalakano eshi eemboola dihapu da tungwa ndele inadi patululwa paveta, osheshi omeva okwa lula no kaeli pondodo yokunuwa natango,” ta ti. 

Kathindi okwa ti oshitukulwa otashi ka landa omashina okudinda oshimongwa meemboola edi osho yo momatale unene aa akula nohaa kwafa ovanhu vahapu. 

“Oshitukulwa shaShikoto osho shimwe hashi dengwa kenota, ndele peemhito dihapu hasheshi kutya kape na omeva, osheshi kutya omeva okwa lulula, noitaa dulu okunuwa nande kovanhu,” ta ti. 

Opoloyeka ei oya teelelika i kwate eemwedi nhatu. Oshivikie sha dja ko ngoloneya okwa li a telelwa po kovanambelwa vadja koNamwater, elelo loshitukulwa osho yo ehangano lo-KWF Foundation. Ovanambelwa ava ova telala po oshikandjoohololo shaNehale Lyambingana, Cham-Cham osho yo Oshivelo, va tale nghee onghalo yomeva tai linyenge. 

Kathindi okwa yelifila ovanambelwa ava kutya oshitukulwa eshi itashi shi endifa nawa mounamapya omolwoshimongwa. “Ovanhu kutya nava ninge oikunino, oimeno ohai fi po ashike shaashi omeva okuhadi oshimongwa,” ta ti. 

Ngoloneya okwa yelifa kutya ondjodi yovakwashiwana vahapu oi li pokutwa. Okwa ti yo oshimongwa eshi tashi ka dindwa otashi ka longifwa yo mounafaalama weeshi. 

Omashina aa okwa teelelika a ka longe kuwo vene no inaa pumbwa nande olusheno, nomukalo ou otau ka kala ngaho fiyo alushe. 

Omukulunhu wokoshikondo shomeva moshitukulwa Stephenson Tuukondjele okwa ti epangelo otali ka ninga yo eemboola mbali dakula, odo tadi ka kwatafana notadi ka ufwana Omutsegonime-King Kauluma oyo tai ka kala poshivelo, noya teelelika i ka kale i na omeva a yela lela taa kwafa oshiwana. Liina Josef omukalimo waShikoto okwa ti ei oya kala ondjodi yavo yefimbo lile okudja ashike pekondjelomanguluko. 

“Otwa mona unene oixuna efimbo lile. Fye vamwe ounona vetu nghee tava putuka ove na ashike omayoo a kila molwaomeva aa, ndele omunhu eshi ta kulu nokuekama ina hala,” ta holola. 

Okwa twikila kutya ngaashi ounona ava vanini ihava pu oshimela vo ohava kulu ashike tave liyavayava shaashi ihava nu omeva a yela. Omwaalu weemboola edi tadi ka longwa opamwe noshimaliwa eshi tashi ka longifwa inai popiwa natango. 

-taimihaihambo2000@gmail.com