Taimi Haihambo
Abraham Mwanyekange
Oshikunino osho sha pewa ovakwashiwana kepangelo momukunda Oniiwa A moshitukulwa shaShikoto, osha ninga eteyo lasho lotete lolwishi lokodula.
Ovakalimo vomoshitukulwa eshi ova li va pewa ombuto yolwishi okudilila kouministeli wounamapya, opo va dule okulilongela kuvo vene, osho yo okueta po oikulya yavo vene.
Ngoloneya woshitukulwa Sacky Kathindi oo naye a li a ka kwashilipaleka eteyo lavo lotete lolwishi, okwa ti okwe ya okukwashilipaleka nghee ovakalimo vomoshitukulwa shaye va longa ngoo shili noudiinini, ile ova hepifa ombuto yepangelo.
“Oshili omwa longa nawa osho yo noudiinini, nye vali moilonga yeni omwa li elongelokumwe la pama,” ta ti.
Okwa twikila kutya elitulemo loludi eli otali ulike kutya momafiku ashona ovakalimo vaShikoto, itava kala vali hava lande oikulya okudilila kondje yoshilongo.
Kathidi okwa yelifa kutya ounamapya kau shi lela oshinima shishona.
“Eshi oshikondo lela shakula notashi dulu okuhanganifa ovanafaalama okudilila koilongo yokokule unene ngeenge oinima oya kala tai ende nawa,” ta ti.
Okwa twikila kutya ovakalimo vomoshitukulwa shaye ova kala yo ve likolelela koikulya yokondje yoshilongo osho yo meefiitola omo nokuli vamwe ihava dulu okulanda omolwondilo, manga ve na edu li na oushosho wamatutu.
“Ondi wete kutya paife omwa mona nee ngaho kutya halwishi ashike tamu dulu okukuna, ndele otamu dulu okukuna oinima ihapu,” ta ti. Kathindi okwa ti okuudite yo kutya Oshikoto oshi li pokuhanga ondodo yokukala she lifikamena po kusho shene, unene ngeenge tashi ya pokueta po oikulya yasho kusho shene.
Ngoloneya okwa yandja olupandu linene kovakalimo voshitukulwa shaye molwoilonga yomupondo. Natango okwa pandula yo oiputudilo ngaashi Ogongo ei ya yandja ekwafo mounafaalama ou, osho yo ouministeli wounamapya oo wa yandja eembuto edi, opo ovakalimo va dule oku shi pondola.
Oshitukulwa osho tuu eshi natango osha pewa omaano olwishi okudilila koKorea onghela.
Omupopiliko woshitukulwa Petrus Nehale okwa ti olweefo eli paife ola ningilwa ovakalimo vomoshikandjohoololo shaNiipa.
“Eeshako edi twa yakula okudilila kombelwa yOmupilima odi li 9 203, nakeshe oshako oi na eekilogalama 40,” ta ti.
Okwa twikila kutya moshikumungu sha dja ko, oshitukulwa osha pewelwe eeshako di li o 4300, odo da li da fikila koshikandjohoololo shaMuthiya.
Nehale okwa yelifa kutya olwishi eli inali nuninwa ashike ovakalimo vaShikoto aveshe ngeno koonono, ndele unene ola nuninwa ovanhu ava va pumbwa ekwafo moshitukulwa.
“Ovakalimo ava ile omaumbo aa tu tye ohaa hoololwa nee okudilila kombelewa yaKansela,” ta ti.
Nehale okwa indila ovakalimo vomoshitukulwa ve lihumbate nawa, vo va longele kumwe nawa nonombili metukulo loshikukuta eshi.
-taimihaihambo2000@gmail.com

