Ovimbumba viasekama viahungama o

Home Languages Ovimbumba viasekama viahungama o

OTJOMUISE- Erero ovimbumba otjiviatjirirue amavisekama okuhungama ouye wa Tjauana ngunda ovimbumba viarue ama visekama ndinondi okukerikuamba kotjitjitua tjombazu mOmauaneno mouye wa Tsabonga.

Mozombara nderi mouyenda imbui muna Ombara yOvakuena imba ova !Aman, David Frederick, Ombara Otjitambi yOvambanderu, Aletha Konduaa Nguvauva, Ombara ya Maruru, Hiangungo Kapia nawina ozokomiti yOtjitiro Otjindjandja yOvaherero nOvambanderu nOyovakuena. Potjitjitua tjombazu ihi mapekahakaenena epaha ra Tjiute okuza mOtjauana otjini, o South Africa na Namibia pendje nOvakuena. Tjinene nene ovimbumba okuza mo Namibia mavituaerere ombazu kOtjauana okukakondjisa okukatutumuna ombazu yozondekurona notutanga tuaimba mbahupa kondjembo ovengi nai nduri orutanga orutjatatu nu munao nduhina kutjiwa ombazu yaro kutja ovombo Ovaherero poo Ovambanderu nOvakuena wina.

Ouyenda imbui maikokongorere ouyenda wovimbumba tjingevio ombura ndjazuko ko South Africa kOtjirongo o Klatameng kouye wa Vryburg morukondua rOkoutokero. “Ami etjevanga okuhinda ombinika yandje okuza mourekoto womutima wandje kove, nokukkuzerira po ouveruke ouwa kove netundu roye noviwana vioye. Ete otjotjiwana tja Tsabong tjOvambanderu nOvaherero, tunonjune okutja matutumuna ongarero yetu norusepa kunaene, e¿e evere retu mehi rozonganda kombunda yomarimbarisiro wOvandoitji,” orutuu nduaza korutu ruombazu rua Tjauana indui o Ritungee kehi yotjiuru tjaro tjOndjivisiro nOvitjitua Viopendje Yehi, Ray Kahuure, marurese nao.

Oro ruatkangua tjiyari 10 ku Suramazeva ombura indji.

Komurungu marutja okutjatja ombepo ombua yombuaneno moupeke, o Ritungee pamue oviwana vio Vaherero nOvakuena mOtjauana maisekirisa omaworonganeno ozondekurona zOvambanderu/Ovaherero nOvakuena okuza ko Namibia, o South Africa na Tjauana pumavekara okuriteza, okutjaterua nokunjandera ombazu nomakuruhungi wawo. “Ondando onene nene ozondekurona momahi wozonganda (Otjauana na South Africa), naimba mo Namibia mbekondjisa okututumuna ombazu neraka razo, nu tjinene nene ozondekurona zaimba mbaihamisiwa iyotjirua tjo 1904-1908 kuna Ohuurire yOvandoitji owo mbapandjara ovinenge viombazu yawo nokutja ooune,” orutuu indui marutja nao.

Komurungu orutuu indui marutja omaworonganeno inga yari “ourizemburuka womuyaruke Ombara Otjitambi yOvaherero, Onongo Kuaima Riruako, nomatiasaneno kuna Ombara Dawid Frederick wOvakuena. Munao, okuyandja ondatero kuyo, omaworonganeno otjimbanduangoma yatiewa tjiyeri 25,26,27 na 29 mu Ndenga¿i 2014 mo Tsabong kOutokero wa Tjauana.” Munao ozondekurona azehe mo Namibia namomahi woaonganda Otjauana na South Africa otjizatjivisiwa komaworonganeno omanahepero inga. Munao O Namibia otjirasekamene omaworonganeno inga pondondo yongombanda nozombara zaro. Karina kukayenda make uriri nunguari wina rarongere tjinga amarituaerere ozombunde zomuhiva noutjina muwo mumuna Zamuee Kataura. Tjingetjo wina muviarue ovingi otjimbumba okuza mo Namibia matjikondjo okukahongasana novakuao ombazu mumuna orukupo rombazu.

Mombii indji omitanda viOvaherero omayuva womasuviro ngazuko otjiviari notjitjitua tjokusasaneka orukupo rombazu kutja rukayendavi nu puro petjitua tjike. Omasasanekero inga yakamburirue moviperendero mbinjinganjinga nu omitanda wina vianinine ouningandu wokutja umue omutjiwe wombazu motjiwa¿a, Hiangaruu VeseeveÞe, opari okuhongora otjingura ihi nokutjihandjaura, otjo tjitjiri otji¿a wina tjitjakamburirue movimberendero mbinjinganjinga.

Wina ovimmbumba maviundjirua okukaserekarerasana ondjembo yo 1896,1904 nganduu ko 1908 nomuano mbuyatunha kepaha ra Tjiute nawina tjingetjo kOvakuena, kutja omo Namibia, Omotjauana na mo South Africa. Omaworonganeno inga wina ya¿i¿a ou¿ingandu kutja ozokomiti yOtjiÞiro Otjindjandja zOvaherero, Ovambanderu nOvakuena opumazekakara okukahandjaura omakuruhungi watjo, ongondjero tjikarapo nai yOtjisuta nondjira komurungu yOtjiÞiro Otjindjandja nOtjisuta.

Tjingetjo wina otjovita imbio mbiaa virurua koukambe ozongoro zovita wina zakutirua zeri mondjira okuyenda kehi ra Tjauana.

Munda imbo wondjoroka pendje nomuhiva noutjina wina Mutjangatjike Muundjua makakara mo Tsabonga. Tjingetjo kapena okuzembua kutja ko TNsabonga kuna ozondjimburo kutja ozo kazezuu nokuhungira Otjiherero. Okutja munao omiriu ngavihupikue.