Oshikuku – Egwano ezimo nounona-nona, eruganeseso mepuko yimaliva yononsigwe, nava woruhepo ntani epiro kudiva kuruganesa singumi (condoms) pokukara kumwe panyama mugara nomukadi kuna kara maudigu vana kumona mwaza ezuva. Ntani ugendero ngwendi wokosipangero nsene muntu tavere. Nayinye oyo kava kayimwene mokomitiye zombongarero zanavenye zakarerapo yeparilyomuntu melikwamo lyawo lyokuhameseramo nomukunda nonkarapamwe vatare asi ngano yinke yokuvhura kuruganako. Mbunga ezi zovanaveta kazi kadingwire mukunda Omusati. Komitiye ezi kazikere novantu ngwendi Juliet Kavetuna, Lucia Witbooi, Raphael Dinyando, na Paulus Kapia navamwe ngoso. Mosigongi sawo kumwe novakarelipo woyipangero, nosure, nonombunga dimwe adirugana novadikantu, HIV/AIDS, woruhepo, nonsigwe simwe kavamwene kuna kara eruganeso mepuko yimaliva yononsigwe. Lazarus Stephanus goruha ro Christ Hope, mbunga ezi azi vatere ava yina gumu mukusi go HIV/AIDS, ntani awo kuvatera nosigwe novanona woruhepo, unene mokuvapa uhwiwawo avagwana koministeli zakarerapo rudi vharwa nekeverero vanona.
Stephanus, katente asi mbunga zawo dogoro ngesi kuna tjanga ko nosigwe dinapitakana 250, momukunda horowero gwa Oshikuku, gwelike. Age katente asi vanayidiva nawa-nawa asi vanona ava kuna kugwana silinga zawo zavatumbukira. Ano udona una karapo vantu ndi vakurona, valitjangesa asi yiwo ava fire sinka vanona owo kwakara ure, ngwendi ko Venduka, ndi ko Swakopmund, nye yiwo ava tambura yimaliva oyo ano siruwo oso munona age oku kwato yikoverero, nonguwo nampili ngano nondja, yimo ana kutanta ngoso. Stephanus simpe katente asi koveli vaguhya vanakunyoka kugava mbapira zonomfa ndi asi efano lyamunawo kogu arere munona ogo gakara asi kwazumbanesa ozina. Vantu ava tuna kutumbura asi vareli ozinakura womunona, nahena yiwo vana kuyifira asi vatjangese mutekurwawo. Nondja nado kavaditumbwire asi unene vantu ava vana kara ponomutji do HIV/AIDS ava tumbura meraka lyovakwetu asi Anti-retroviral drugs (ARVs). Morwa kapi vana kugwana nondja awo yipo vana kugazara asi ntudi kuhageka tupu kumwe nomutji edi morwa kukora mezimo pokudinwa nonzara. Kuvhura nimupemo muvaru gwava vafa morwa kwato nondja. Yimo ana kutanta Stephanus. Vantu owo kuna hamenemo vanona wosure vakere ponomutji. Varongwa ponosure do Primere kavahundilire epangero asi ngano litulisepo elikwamo lyokupa vanona nondja siruwo sosure. Murongi gumwe gopo sure za Oshikuku Primere, katente asi siruwo simwe awo ngava gwana nondja dokuhupako posure zimwe vakara nazo musinda, eyi yaretesere mukaro gomuwa kovanona. Kapi pakere mafavaguro, ntani ava wono mutji nawo kapi ngava sivana hena, ano apa da haga nondja odo hawe mukaro gwatengura mwanare. Yimo ana kutanta mitili gumwe. Varongi simpe kavatente asi wgwano mazimo nounona-nona kuna kara mukaro guna kureta sitanga limba. Awo kavatente asi vanona ava vagwana mazimo vamwe kuna kara wonomvhura 13, ano ava vana kara asi vakondi konye kuna kara wonomuhura 20. Komitiye kazimwene asi sinzi sova gavara vasumba peka vanona ava kuna kara wonomvhura 18.
Ndokotora Samuel Awe, mukurona gosipangera sa Oshikuku, kayikondopekere asi yousili sipangero esi kuzura vanonagona womazimo nkenye siruwo. Mukaro gwangesi awo kapi avayirapota kovaporosi, morwa kapi vayidiva asi vakara nositumbukura sangoso sokurapota simpagwa sa ngesi.
