[t4b-ticker]

Otjirata Tjonyama Tjari Nozongondjero Peke Peke

Home Archived Otjirata Tjonyama Tjari Nozongondjero Peke Peke

I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE Otjirata tjOnyama tja Namibia morapota yatjo yombura indji o 2004 matjitja tjakaenda komurungu nokupahera ony-ama ya Namibia ovarande mo Angola nu mongonÃÆ’Æ‘ÂÂÃÆ’ÂÃ’šÂ¬Ã…¾ÃÆ”šÃ‚Âdjero indji tjakara notukosi peke peke kehi indo. Wina puna ozonganda motjitamba tjonyama tjakara norupa mÃÆ’Æ‘ÂÂÃÆ’ÂÃ’šÂ¬Ã…¾ÃÆ”šÃ‚Âomaraisiro wo-vyungurwa novyungurisiwa motjihuro ohongora tja Angola, o Luanda. Orukosi indui rwasembamisiwa iyEhika ra Namibia rOzo-ngetjefa Nomapimbasaneno wOvirandua. Mokuhina kupandjara omarandisiro motjitamba tjo-marandisiro tja Europa ondi-ero ya Namibia ndjakwizikwa iyovatumba vinamwinyo yayandja omasa kotjitamba tjonyama momihingo peke peke mumwari nokuvatera orupa rouveruke wovina-mwinyo okuhaka ovinamwi-nyo noutenda komatui oku-yandja opupu okuteza kutja ovinamwinyo vyazire pi kondumbwa yavyo. Omuhaamise wOvihavero vyotjirata ihi, Job Hengari, moraota indji watja otjirata katjina omwano warwe pendje yokuraisa ongendo yatjo ohunga nongaron djasere kurira ombwa nomberuke youveruke wovinamwinyo moruyaveze. Watja kutja ehi riyenene okukara norupa motjitamba tjouye tjoma-randisiro wonyama, ouveruke wovinamwinyo na mbyatjama kuwo kausere okuhakwa tjik-weya komatezero wovina-mwinyo kuvyaziriire, ondjeve-rero yomutjise nomahitisiro wovirandua mehi. Otjirata tjakaenda komu-rungu notjiungura tjatjo tjeho etue kovihite vyomehi potu-veze tuomahitiro mehi natji-yandja okuwoko motjiungura ihi korupa rouveruke wovi-namwinyo, Otjirata tja Na-mibia Tjovikunwa nOrupa rOmatuiiro mOmaunguriro wOzoveta ro Ministeri yOtu-tumbo nOvikunwa. nombatero yotjimariva yorutu rOmihoko Omikutasane nduna otjina novikurya notutmbo novi-kunwa, o United Nations Food and Agricultural Organisation (FAO), tja womborora oru-kondua rwa Africa kehi natjisembamisa ombongarero ohonge yotutumbo novikunwa yondondo yokombanda mOtjomuise. Ohepero kutja o Namibia okupandera pomazeva wehi ehitise rovirandua nawina pozondero zovaungurise wovirandua. Munao otje ririrako ohepero kutja ovina-mwinyo vyo mundu auhe kourike we viyenene okuze-mburukirwa ko tjinene otjo-mazeva womatjeverero vyo mitjise vyo tjinyo notjikoti nomapunga. Munao Otjirata tjo Nyama otjitjakara noku-woko mokuvatera orupa rouveruke wovinamwinyo okuzikamisa ovyune vyoku-haka ovinamwinyo noutenda komatui. Ongondononeno yo Tjirata yayandja ondunge yokutja pekare ombwisiro yozomburo zehi nomatumbiro wovinam-winyo vyondondo ombwa otjo tjitamba tjovarande ndji tji-hepa otjongondjero yokutju-rura omahenunukiro wovy-ungurwa ovitenga noku kwi-zika kutja ondengu noma-randisiro wovyungurwa imbi aiha teratera. Munao Otjirata otjitjina otjiungura tjo ngondononeno nomekurisiro okupaha omwano omupupu wokukoza omahwa. Mombura indji yorapota yatjo Otjirata tjahandjaura omahaneno watjo wonyama mozondengu peke peke kutja outomeno wozonyanda oupe urire orupa romahaneno inga wina. Otjirata tjaningira orutu rwa South Africa rotjitamba tjonyama, o Samic, okutara movina kukutarewa okuhana ondengu yonyama. Ihi tjatjitirwa kutja o Samic ihare ongamburiro monyana ya Namibia nouveruke wayo nu harukuru momarandisiro womitundu vyondengu kova-ungurisa vonyama mo South Africa. Ondaze otjirata ndji-tjayakura motjina ini onahange nondando nai okutja ongo-ndononeno yo Samic indji itjitue ombura aihe.