[t4b-ticker]

“Mavekaeta oviuru viaune nu nousemba waune?”

Home Archived “Mavekaeta oviuru viaune nu nousemba waune?”

I Kae Matundu- Tjiparuro

 

OTJOMUISE ± ™Mavekaeta oviuru viauøe nu nousemba wauøe? Indii eepuriro ndaingana mozondekuorna zoviwana viaimba mohuurire yehi rOvandoitji mbahuka ominjo viao ondaze tjiyazuvakere kutja pena ozombamba zoviuru vaimba mbaÞa ohamunjonene iyohoromende yohuurire yOvandoitji mberi orupa rovaÞi  vOtjiÞiro Otjindjandja tjo 1896 no 1904 nganduu ko 1908. 

Ombuze indji yeere otjo tjikamba keyuru nandarire kuiimba mbekara nongondjero yOtjisuta tjOmbinÿu yomuhoko tjimuna ozokomiti zOtjiÞiro Otjindjandja nawina ovanane vombazu vomihoko peke peke viovakuru vao mbatuniniue iyoviÞukaungura viohoromende yOvandoitji yohuurire nu ngaa kukandinondi mbiÞuna kuzo tjinga ozo azahari notjina tjimazetjiwa kaparukaze tjinga ozo azehina otjiøa zatjivisiwa ohunga nomakotokero wozo kutja iyohoromende yao ya Namibia, poo omberoo yomukuramenepo wa Namibia mehi rOvandoitkji poo horomende yehi rOvadoitji kutja okutuurungira mombero yomukuramenepo wehi indi muno mOtjomuise.  Mokuzuva omakotorero wozombambamba inÿa mozonÿera ovizoozu, ovimbumba imbi otjivia karere nongondjero yokuhakaena nouhonapare wa Namibia nErero avihakaene kunomberoo yo Ministera Ondenga yOkehi, Marco Hausiku. Movimbumba imbi muvarue ovengi mapezuvakua ayo pari Omutize wOtjihavero tjOuvara wOvaherero nu wina nguri omutize wOtjihavero tjOuhonapare wOmbazu wOvaherero, Fanuel Tjombe, Omuhaamise wOvihavero Viotjirata tjOvambanderu nOvaherero yOtjihungiriro TjotjiÞiro Otjindjandja  tjo 1904 (Ovaherero/Ovambanderu Council for Dialogue on the 1904 Genocide (OCD-1904), kehi yOmuhaamise wOvihavero viayo nOmuÞize  wOuhonapare wOmbazu wOvambanderu, Gerson Katjirua; Ehika rOvaherero nOvambanderu  rOtjiÞiro Otjindjandja; Okomiti yOtjitiro Otjindjandja yOvakwena kehi yomuhaamise wayo wOvihavero, Ida Hoffmanna, navarue.  

Omutjangerepo Omukarere mOministeri yOndjivisiro Noviungurisiwa Viondjivisiro Viakandinondi, Mbeuta ua Ndjarakana, erero pombongarero yozombuze wayauzisre omakotokero wozombamba inÿa natja o Kambineta yayandja ousemba ko Ministera yOmitanda, Otjiungura tjOtjiwaøa, Omanjando nOmbazu, Jerry Ekandjo, okunana oruhindo rua Namibia mumuna ovaungure vohoromende vokombanda, omukuramenepo wOtjirata tjOvanane Vombazu nokambumba kovawonge vozombuze. Omukuramenepo wOtjirata Tjovanane Vombazu ingui omuhaamise wayo wokehi, Ombara Immanuel /Gaseb. Wina moruhindo indui muna Otjiuru OtjiÞize tjOtjirata Tjotjiwaøa Tjovirumatua (National Heritage Council), Esther Mwoombola-/Goagoses, eye wina mo 2011 nguari omuyakure kotjiveta viozombamba inda ndakotoka ombura indjo. Ovo mave kerikuamba komukuramenepo wa Namibia mehi rOvadnoitji, Neville Gertze. Wina Margreth Nunuhe nguari pombongarero indji watjanga kutja nandarire kutja Ua Ndjarakana kayandjere otjivarero tjokutja ozombamba zomuhoko auhe ingapi watjere ozOvaherero, Ovambo, Ovakuruha, Ovakwena nOvaÞakume. 

Ozombamba zoviuru o 35 nomaÞupa wovandu vevari onga kuramene okukotorua. 

Tjiyeri yane ku Seninarindi ozombamba o 14 mazekayakurua kotjirongo ihi o Freiburg ponganda yomahongero wokombanda yena rotjirorongo ihi o Albert Ludwigs ya Freiburg. Nu tjiyeri yetano komueze tjingewo inÿo zarue o 21 otjimazeyakurua po Charite, imba pupayakurirua inÿa wo 2011. Oritjatano rotjiveke tjimatjiyende tjiyeri hambombari ku Seninarindi pOtjikunino tjOndjuwo yOzoveta otjimapekara omayakuriro wokotjiveta iyohoromende wozombamba inÿa okuza mohinga yohambondantu yomuhokomunene nganduu mohinga yomuronga nambari. Otjiwana matjinangua okukara potjitjitua ihi pumapekara otjiuru tjehi, Hifikepunye Pohamba. Tjazumba ozombamba inÿa otjimazeyandjua ku Ekandjo kutja zekapukirue koruveze romapukiro woviuøe oviøa makuruhungi. 

Kapeyakara ondjivisiro ongahuke kutja ombongarero indji muazu tjike tjinga imba mbena okuhina hange avetie okukatiasana rutenga nokukara nombongarero yozombuze Omandaha. Posia mapeutuka omambo kozondavi zomiti kutja mbayandjua ondunge yokutja pomayakuriro inga kuhindue vetatu vovandu imba posia tjitjiri otjina ovimbumba imbi mbivianakaura.  Otja ku Ua Ndjarakana otjikando ihi oruhindo orutiti okutira otjimariva tjimuna ihi tjoruhindo rombura indji 2011 mumuari ovandu ape o 65 natjikosa ohoromende Ozondoal za Namibia engete 1.7 ngunda otjimariva tjitjakuizikirue omakotorore wozombamba indo ayari zozondola za Namibia engete rimue uriri.