[t4b-ticker]

Mambo Gomape Govarwi Vanare

Home Archived Mambo Gomape Govarwi Vanare

Epangero lina tulire ntere nomiliyuna N$ 5.8 vadi ruganese mokutunga mambo gombiliha govarwi vanare vana kurupa ava vana kara ngesi moruhepo neparu lyedigu unene. Moune wakapita ministera gonombudi nomapukururo Netumbo Nandi Ndaitwah kayigeve asi vantu wokusika ko 48 ava vakere asi nonkwate vakatulire ko Robben Island poupolitika, varwi vanare vaPlan ntani vava vahwikire marutjeno tava kagwanenamo uwa momambo aga navakatunga ganasiku ko 45 ano aga gavali tava gawapukurura vantu ava valikwara yiwo ngava karamo mambo ogo. Aga 48 ngaga kara gopomuhowo ngava gwana, mokukwama mbungagona ezi zatarurura asi vene owo vantu ngapi vana kuparuka. Mokukwama Nandi Ndaitwah, Kabinete kazigeve etokoro asi ” Trust Fund for Regional Development and Equity Provision” zigaveko nomiliyuna N$1,5 ezi navakaruganesa rutjeno nomema gomomambo ogo navakatunga. Mokukwama etokoro eli kova nambudi kukwama etokoro lyoKabinete. Mokukwama eyereko lyoyimaliwa lyomvhura ezi mambo 45, gononkondwa mbali nantatu tava gatungu monomukunda ngwendi Omusati, Oshana, Oshikoto, Ohangwena,Kavango, Kunene, Caprivi, Khomas, Karas na Otjozondjupa. Mbunga ezi zina kukonakono udigu ou wovarwi vanare mepitisiro lya hamutjanga gokukarereramo moministeli zonomukunda epangero lyono doropa, mambo nekuliko lyonomukunda doponze, Erastus Negonga kageve asi magwanekero gana zi ure nahena kuna kugwana efironkenda, yiponye asi sivike oso sina kuwiza tavakahingire kumwe novakarelipo va NHE, yipo vaze konomukunda vakatameke kutunga mambo aga.Komeho vakatameke kutunga Ministeli zefiro sinka ediko mambo aga zahepa kutara asi yinke yina hepwa nava tura membo eli. Mambo govantu ava vakere kodorongo ko Robben Island novarwi vanare vaPLAN nava ngava hepa unene momawoko gonomburu yimo ana kutanta Netumbo. Kabinette simpe kazitokwere asi monomvhura ntano odo komeho vahepa kutura nomiliyuna N$2. ntere zikare mekeverero lyouministeli wonomukunda, mapangero gonodoropa, mambo nekuliko lyonomukunda doponze, vantu ava ngava gwanenamo uwa ngavavagwana morwa nare vagava asi ngano ngapi nava-vagwana. Ngendeseso ezi vagendesa vagwane vantu ava kwakere ngesi awo kwapuragerere 23 nonkwate edi dakakere ko Robben Island ano ava 105 vavaava ngava hepeke unene monda zosirongo. Mbunga kona-kono ezi kwazivaterere uministeli wovakwayita, woyirugana, evhu nouturo, “National Planning Commission” na SIPE, owo vatura kumwe yihepwa oyo kwatutantera asi vantu ava vana kuhepa kuna hara mambo yipo asi twahepa kuvavatera pangenderera. Sinzi sovantu ava vapuragere nonkwate doko Robben Island kuna kara momambo gahana udumba awo hena vana kurupa. Sinzi sawo kapi ava gwana mbatero kekoro awo hena kapi vana kuvhura asi varuganepwa vene yipo asi etokoro lyo kabinete lyahepa kuza moyirugana. Ketameko tupu lyomvhura zeezi kabinete yipo zatokwere asi ministeli gonomukunda, epangero lyonodoropa, mambo nekulike nomukunda doponze John Pandeni atarurure asi vantu ava vazire ponze zosirongo mo 1975 nyengesi nomvhura dawo kupitakana 60. Ano vamwe vavavaka mwene yihuna modorongo zoko Robben Island ntani vava vahepekere unene nomburu siruwo sina age Suid Afrika yige ana kupangera sirongo esi. Mekonakono omo kwagwanamo asi sinzi sovantu ava vapuragerere varwi vanare vanasikisamo vagwana N$500-00 ezi avagwana ntani vagwene yimaliwa yokuparukisa. Elikwamo eli valimone asi nonkambadaro depangero mokugusa udigu ou vana kumona varwi vanare novaNamibia navenye. Simpe yiyo kagwedereko hena asi epangero kapi nalipulisira vantu vauyunge kukwateramo varwi vanare morwa nare vanadiva asi yinke vana hepa. Age kahundilire vaNamibia vaha vapiyaganeka ava vana kulikumbangera vanahara kuzona gwisa malikwamo gomawa aga vana kara nago. Ndaitwah kageve eyi mokuhetakanesa nava vana kulikumbagera asi kuna kererepo varwi vavafute eyi vakondjerere sirongo esi ano ogu navafuta epangero.