I Kae Matundu-Tjiparuro OTJOMUISE Tjayandjere oruvara nduhina ongeya keyero kombepo yOtjitiro Otjndjandja, Opresidenda yOkehi yo Congress of Democrats (COD), Nora Schimming-Chase, wa hanikire no unepo tjiva o u kwao wo Ndjuwo yOzoveta mo ku yarura ova Namibia veraka rOtjindoitji omitima pehi natja kapena otjina kuvasere oku ningirirwa ondjesiro. Schimming-Chase wa patururire orukondua orutjaine ro mahungiririro krombepo yOtjitiro Otjindjandja mOmbongarero yOtjiwana Oritjavari. Watjere mahanika no vakwao varwe tjiva mba munine ohepero yoku wisa omitima vyo va Nambia veraka rOtjindoitji omitima pehi natja ovo kave yarora okutumbwa navi kaparukaze. Tji veisanewa Ovaeuropa poo Ovandoitji omo kuvanga nao oveni. Wina wa zemburukire ovakazendu mbakara no hambwarakana mo mbiririro yohuurire.” Ovo omba sewa amavetumbu ovanatje kourike aveerike no kurisa ounatje kehi yongaro ondeu tjinene kourike wao,” watjere. Wa rakizire kutja ovandu ngaa vena ndangarasi otjisuta atjiyerike matji zengisa omwiihamo no u zeu wOtjitiro Otjindjandja. O ma uzeu peke peke watjo ngamba ye munikwa nu yemwe wawo ngemunikwa ngaa ku ndinondi orukondjo nduripo nai rokunana ovapwike votjimariva okuza pendje mena rotjivaro otjititi tjovandu mehi na wina mena ro uhena wo vaungure mena rokutja ovandu vata mOtjitiro Otjindjandja. Waraisire ko unepo o u kwao ombangu yo tjivara ndjiri mo mbitirapo ndjitja epu indi tjira hungirirwa mariisako ewe kombondi. Watjere avehe mbazi ririre kOvandoitji ka tjive tjindua tjimwe iyo horomende yao tjinga oyo ayari no ngurameno “yeta rimwe rombindu”. Ongurameno indji aa ihee kutja mbazi ririre kOvandoitji yari o u pupu okurira ovature vehi indo. Wa zemburukisire kutja otjisuta katji tjiri omayandero nu wina pena ohepero yoku verukisa imba mbai i hamenwe mondengu no undu wao otjorupa rwe hungi ro Tjitiro Otjindjandja. Munao otjeri ohepero ohoromende ya Namibia okuhongora mehungi repu indi no ndiasaneno no ma u nguriro kumwe no vakuramenepo va imba mbatunwa. Schimming-Chase wayandjere ondunge yo Ndjuwo yOzoveta oku tanaurira ombepo indji mo ngutiro yayo ndji ma i yandja otjiungura ko horomende okusekamena Otjitiro Otjindjandja no ku tjihungira kuna ohoromende yOvandoitji nu ndoovazu ehungi indi katitonene okutjji tuara otjo tjiposa kOtjombanguriro tjouye. Komurungu waningirire kutja Ondjuwo yOzoveta yehi rOvandoitji, o Bundestag, itoore ombepo kutja ehi rOvandoitji ri yakure kotjiveta omerizirira kovi tungaungura vyaro mo Namibia mo u huura no kutja ondjesiro ndira ningirira aharire tuyora mayo uriri nungwari wina ri yakure otjisuta. Watjere yasere okurira ongahukiro kutja otjisuta katjo kusuta ominyo mbya pandjara posyo otjiraisiro tjo ku huhumina no ndjesirasaneno. Watjere otjina tjombangu yo tjivara no ku hina kuvara omundu auhe otjo mundu kwasere oku kengezwa morukosi ro kupaha ousemba no u wa na pata a matja ombatero yo mekurisiro ka i sere oku u ngurisiwa otjo tjirande tjo ku nana ombango kOtjitiro nOtjisuta poo okuhana otjiwana tjombwaneno ndjaza mo ngutukiro ndji tjatjwa no mbindu. O Ministera Ondenga Nahas Angula mo ha mbwarakana ye wa raisire kutja eraa romayandekero rOngenerara Lothar von Trotha, ndari ehina ombindu ko mutima kukwa karero ko, yari ombaze imwe komurungu uriri mo ndando yehi rOvandoitji yohuurire. “Ondando yo huurire yOvandoitji okuza kondumbwa yayo yari oku henununa otjivarero tjo vakwatera poo okuririsa oviwana ovikwatera ovakarere vo vahandure vohuurire.” Watjere ombepo yOtjitiro Otjindjandja yasere oku tarerwa motji tarero tjoruveze rwa nambano ro maningiriro wondjesiro no mayakuriro wayo mena rokutja ehi rOvandoitji ra tanauka. Watjere ondjesiro yo Ministera yOmekurisiro nOmaunguri Kumwe Movyombwiko, Heide-Marie Wieczorek-Zeul, po Ohamakari mo 2004, yari omambo wo komutima ngeha zire ko mukuramenepo wo horomende yOvandoitji uriri nungwari wina ko mukazendu omukwate no mundu. Tjatunine ku ndji mamunu kutja yasere okurira ongaro pokati ka Namibia nehi rOvandoitji moruyaveze, Angula hakahanene okuraisa kutja imbwi ouripura we kourike we otjomundu. Watjere ondjira komurungu ousemba oukuture vo mwinyo vya imba mbaihamwa ovo mu maveso okukara norupa okuura tji mave vanga. Ondando oku nyomokisa ongaro osemba kutja pekare ohange ya katjotjiri. Ihi otjiungura tja tja tjiutira pu imba mberi ovaihamwa Ovaherero nOvakwena mo mahi wozonganda kutja oku tuurungira mombatero yo mahongero, o mahandurisiro ngapwire wo vakotoke va Tjauana no mekurisiro woviwana vyo ko rupati rwe hi komamuho.