Languages

Home Languages
N$400 miljuns xa a !nāsa maris ge daoga di-ūnus !aroma a ǂhîbasa
Post

N$400 miljuns xa a !nāsa maris ge daoga di-ūnus !aroma a ǂhîbasa

Daogu ǂGaeǂguis (RA) ge ra ǀaweǁgui ǁaupexa N$230 miljunsa daogu hîa nē ǀgaisa ǀnanub xa ge ǂkhôahega sao ra ǀkharigu aroma sîsenūsa: Oshana ǀkharib, Ohangwena ǀkharib, Oshikoto ǀkharib, Omusati ǀkharib tsî Kunene ǀkharib hâga.  Daogu ǂGaeǂguis di Dana Sîsenǂuira Mâisab, Conrad Lutombib ge ǂoa ge wekheb Donertaxtsēs aib ge ūhâ i dî!nâǁgamǁare-i !nâ nēsa ge...

Dâu!khūdi ge !nāsa skolga ǀawas !nâ go ǂganam  …87 skolga ǂganamhe tsî !nani ǁkhāǁkhā!nā-omde ǂkhôahe 
Post

Dâu!khūdi ge !nāsa skolga ǀawas !nâ go ǂganam  …87 skolga ǂganamhe tsî !nani ǁkhāǁkhā!nā-omde ǂkhôahe 

Auleria Wakudumo  ǀGaisa dâu!khūdi ǀawas ǀkharigu !nâ hâdi ge ge !aroma 87 skolgu nî ǂganamhe !khaisa, ǁgau!nâs 30 000 xa a !nāsa skolǀgôan disa !hâumâis ǀkha. Ohangwenab, Omusatib tsî Oshanab hâgu !nâ di ge !nani ǁkhāǁkhā!nā-omde ǀhaob ai ge ǂkhôahe.  Ohangwena ǀkharib !nâs ge ǁgau!nâsa ǀgaisase ge tsâǀkhāhe, ǁnāpa gu 302 skolga a tsâǀkhāsa tsî...

Kotokeleni elongifonai loAI – Theofelus 
Post

Kotokeleni elongifonai loAI – Theofelus 

Auleria Wakudumo  Minista womauyelele nomakwatafano opaungoba Emma Theofelus okwa kunghilila oshiwana shi kotokele ekengelelo lokomalungula oshoyo elongifo lomaano opaunongononi hano oArtificial Intelligence (AI).  Elongifo lopaungoba ile lopamalungula ola kwatela mo okunduluka po omafano, ouvidio ile ondaka yomunhu tai longifwa komalungula ashike moshili omunhu inaya mekwatafano naye.  Theofelus okwa holola kutya Ovanamibia 700 000 ohava longifa omalungula...

Omeya otaga kala taga pata – Tekeni 
Post

Omeya otaga kala taga pata – Tekeni 

Ehangano lyoNamWater olya londondha oshigwana miitopolwa yokonooli, Oshana, Ohangwena nOshikoto opo ya kale ya teka omeya oshoka otaga kala taga pata kehesiku okuza potundi 22h00 sigo 04h00. Omugandji gwomauyelele omukuluntu koNamWater Lot Ndamanonhamata okwa ti, epato lyomeya olya tameke oshiwike sha ziko tali yi sigo omasiku 31 gaMei nuumvo. “Omeya otaga kala taga pata omasiku...

A kwatwa ta landifa oikutu yopolifi
Post

A kwatwa ta landifa oikutu yopolifi

Omulumenhu weedula 24 okwa kwatwa po eshi a hangika ta landifa omudjalo wopolifi mOndangwa mEtivali. Omukulunhu koshikondo shokukonakona oimbuluma wopolifi moshitukulwa shaShana, omupedu Commissioner Fredrik Ndjadila okwa hokolola ta ti omudjalo wopolifi owa vakwa meumbo lomupolifi konima yeemwedi mbali. Otaku hokololwa kutya okudja opo opolifi oya kala nokukonga oinima ya vakwa fiyo omufekelwa ta kwatwa...

Namibia Grape a pa NYC eemiliona N$10
Post

Namibia Grape a pa NYC eemiliona N$10

Auleria Wakudumo  Ehangano lomandjebele, oNamibia Grape ola yandja oshipambuliko shotete sheemiliona N$10 koNational Youth Service (NYC) Etinhe ladja ko moWindhoek.  National Youth Service oi na mo oipambuliko mehangano loNamibia Grape Company.  MuNovemba 2024, ehangano lomandjebele ola tala po eudafano kutya otali ka longela kumwe nomahangano yooloka okondje yoshilongo okukala tali landifa omandjebele kuvo.  Mopaife, ehangano...

Oopate dhateka po otadhi longwa 
Post

Oopate dhateka po otadhi longwa 

Ehangano lyoRoad Authority (RA) ndjoka hali kalekepo oopate moshilongo olya kwashilipaleke kutya oopate dhoka dha teka po komeya miitopolwa yokonooli otadhi kala dha longwa muule woshiwike shika. Omukuluntuwiliki waRA Conrod Lutombi sho kwali a kutha osheendo showina okutala oopate moshitopolwa shaShana oshiwike shazi ko, okwa ti oopate ndhoka otadhi longwa meendelelo. “Otendela yokulonga oopate oya...

Oshigongi shotango shiikwamahooli nomuku
Post

Oshigongi shotango shiikwamahooli nomuku

Ehangano tali ithanwa Erongo Offshore olya pititha omushangwa kutya otali kaninga oshigongi shotango sha simana shina sha niikwamahooli oshowo omuku, shoka tashi ka gandja omauyelele agehe taga pumbiwa. Omuwiliki gwehangano Erongo Offshore Safety Conference   Knowledge Ndunge Ipinge okwa ti, oshigongi shoka otashi ka kala ko mesiku 1 sigo 2 gaMei nuumvo. “Sho ta tu...

Sampofu uliza mulangu hala mabulatwi a malaria
Post

Sampofu uliza mulangu hala mabulatwi a malaria

KATIMA MULILO – Mubusisi wa sikiliti sa Zambei Lawrence Sampofu ususuelize bayahi basikiliti kuitinga fa lipiho za simubuso, ni kusebeza mabapa ni babeleki bamakete, sikiliti ha sinze simangana ni kuzuha kwa butuku bwa malaria.  Hana abulela kanako ya kutabela lizazi la makete la lifasi Lamubulo mwa Katima Mulilo, nabulezi hala butokwa bwa swalisano ya sicaba...

Babafitelela 240 bafiwa mishukwe kwa Unam Katima
Post

Babafitelela 240 bafiwa mishukwe kwa Unam Katima

KATIMA MULILO – Muetapili wa sikolo sa lituto zepahami mwanaha Namibia Kenneth Matengu uhatelezi butokwa bwa lituto zepahami mwakukasha kuhula kwa sifumu ni kumbweshafaza bupilo bwa batu.  Nabulezi hala tokwahalo ya puluko mwa lipatisiso, tahiso ya lika zenca and tuto sakata.  Hane abulela kanako yakufiwa mishukwe kwa baituti ba mutayi wasikolo sa lituto zepahami sa...