Isabel Bento SWAKOPMUND – Mokukwama mahoroworo kagapwire mvhura ezi goupresidente nombongarero zanavenye, mbunga politika zaPDM kwanyanda unene kukwama yitundwamo yamo. Hamutjanga ntoni gombunga zaPopular Democratic Movement Manuel Ngaringombe kazigidire epongo lyenene vayatare asi yinke nawa nawa yahoroka vapire kurugana nawa momahoroworo nokutulisapo elikwamo omu navakarugana kumwe novakwami vawo. Ngaringombe kahuyungire nonkango edi apa kazegwilire epongo...
Languages
Omagumbo 109 mOmusati ga yelulwa
RUACANA – Aantu ye li 362 yomomagumbo ge li 109 moshitopolwa shaMusati, oya tembudhwa omolwomeya gefundja ga yi momagumbo gawo mehuliloshiwike. Aantu mbaka yomomukunda Otjihitwa ngoka gwa pambula kiikandjohogololo shaNesi noshaRuacana oya falwa kealandjandja lyi li kEtunda. Omukunda ngoka Otjihitwa, ogwa kondekwa komeya gefundja ngoka ga yi sigo omomagumbo noku yelula omapya gaakalimo. Kansela goshikandjohogololo...
Va fudula mo nokulya eengobe da fya kombulwa
Ovakalimo vamwe vomomukunda Eeshoke popepi nOshikango otaku hokololwa va fudula nokulya po ongobe oyo ya li ya fudikwa molwaashi ya fya komukifi wombulwa. Oshiningwanima eshi osha ningwa mexuliloshivike. Otaku hokololwa kutya ovakwashiwana ova ka fudulula mo ongobe ndele tava li ombelela nonande va kunghililwa kutya oshinima osho tava ningi osha nyika oshiponga. Koitukulwa ya yooloka...
Opendjela ya kalekwa peesenda dimwe molwomeva
Auleria Wakudumo Omukulunhu wehangano hali andjaneke opendjela yovakulupe yedina Epupa konooli okwa holola kutya opendjela yovakulupe itai ka fika keenhele dimwe dokutambulila opendjela moshitukulwa shaKunene nomOshana molwomeva oo a ninga mahapu paife. Gerhard Nautoro okwa ti opendjela oya kalekwa manga peenhele dimwe tai ka tameka okudja Etine molwoyeendifo itai dulu okufika keenhele oko shaashi oyana...
Oongoloneya ya gwedhelwa ko oomwedhi ndatu
Oongoloneya yiitopolwa ayihe moshilongo oya gwedhelwa ko oomwedhi ndatu komeho mombelewa. Iilonga yawo okwa li yi na okuhula pambelewa momasiku 20 gaMaalitsa nuumvo. Omauliko goongoloneya ohaga ningwa konima yomimvo ntano komupresidente gwoshilongo, ha totha mo mboka a hala okulonga nayo. Momushangwa gwa shayinwa komupresidente omukulu Nangolo Mbumba, gwa gandjwa koongoloneya dhiitopolwa, okwa gandja epitikilo ya...
A tidha omukadhi noyana yahetatu megumbo …‘Otwa ningi omasiku tatu lala pekota lyomuti. Kakwa li twi ihole shili okwa thindilwa a hokokane ndje po konima sho a kwata ndje koonkondo’
RUACANA – Omukiintu gwomimvo 42, okwa hokolola nkene ye naanona ye li kohi yomimvo ya tidhwa megumbo komusamane gwe ngoka anuwa a ka kalela aakiintu yalwe koAngola. Johanna Nangombe nomusamane anuwa oya hokanene pambelewa momumvo 2008, noye na aanona aanona yane pamwe, nayamwe yatatu mboka taya tekula. Shika osha ningwa sho omusamane a pewa epitiko...
Shiyenga tai twikile okutula omata pedu …Eepate da teka po kodula
Auleria Wakudumo Ehangano lokutengeneka onghalo yomhepo moshilongo ola holola kutya odula onghene tai twikile okuloka koitukulwa ya yooloka momukokomoko woshivike. Onghalo yomhepo otai ulike kutya oitukulwa ngaashi Kunene, Erongo, Khomas noHardap otai ka lokwa odula yoshikungulu. Onghulungu mokutengeneka onghalo yomhepo Odilo Kgobetsi okwa holola ta ti odula yoshikungulu otai dulu yo okuloka koitukulwa ikwao yoshilongo...
Efundja le ya …eefikola 15 monooli da pata
ONGWEDIVA – Okwa lopotwa eefikola 15 da pata shaashi di li koshi yomeva koshitukulwa shaHangwena, Oshana nOmusati. Kansela woshikandjohoolo shaKalongo Laurentius Iipinge okwa koleka ta ti oshikandjohoolo shaye oku na omeva efundja taa kunguluka okudilila moAngola. “Omaumbo noikunomwa momapya oku li koshi yomeva. Ombelewa yange oye lipyakidila nokuninga omalongekido okutwala ovanhu konhele imwepo,” ta ti....
RMB Namibias ge N$398 500 maris ǀkha OMBA ǂNuwiǁkhāsib ǂGaesa ge ǀgaiǀgai
RMB Namibias ge FirstRand Namibias ǂgaes !nâ-ū N$398 500 OMBA ǂNuwiǁkhāsib ǂGaes, ǁnāti ī ǂnûiǂgās hîa Namibiab ǁnae-aon, ǀkhō-aon, ǂnuwi-aona ǁāǁās ǀkha a dīxuxa tsî !hao!nāsi ǀumide !khōǀgarasa ra ǂgaoǂgao!nâsa ge mā. OMBAS ge marikurus ai !gao!gaosa tama ǂnûiǂgās hîa 30 kurigu !oede ǁnāri ī ǀkhō-aon tsî noxopa ka hâna !khō!om !goaxasa, !gosase, ǁîn hîa...
Otjiwarongos ge N$71 miljun marisa daoga !gâi!gâis !aroma ǂnûiǂui hâ
Otjiwarongos di !ā!khōmais ge Daogu Mûǂams ǂGaes (RFA) tsî Daogu ǂGaeǂguis hâra ǀkha !hûǁare hâse sao ra !nona kurigu !nâ N$71 miljunsa daoga ǂgaoǀkhāsa !harigu ǁga omkhâis tsî ǁgaihâ daoga Otjiwarongos !nâ !gâi!gâi!nâs !aroma nî ǁguiri. Nē sîsengu hîa !harodi !nâ nî dīhese īgu ge nē !nona ǂnûiǂgādi ǁnâugub hîa N$71 miljuns ai nî hâs...









