Abraham Mwanyekange
Ministera goukanguki nekaro nawa, Esperance Luvindao, kahundilire asi pana kara hepero tulipakerere siruwo esi sina kara asi sokurwanesa Malaria. Apa nye kahuyungire pezuva lyokudiworoka ezuva lyomalaria mouzuni 2026, mokulidana moRuacana ministera katente asi ezuva eli lyahepa klukara mulyo unene kapisi asi kulidana tupu. ‘’Kuna kara siruwo sokutara konyima asi yinke twarugana, makura tulituremo ntani kuyirugana moomu yawapera. Mvhura ezi siturwapo sosilika esi kuna kara asi ‘’ Tuzeni tuka hagekesepo malaria”; ano ngesi kuvhura.
Apa ngesi tuyiruganeni; anon ye moNamibia siturapo setu kluna kara asi tulitambayikeni udivi, kukeverera ntani kuhakura nositambo asi tuhagekesepo malaria moNamibia. Yiturwapo nayinye eyi yosilika esi kunakara asi vantu vahepa kulihameseramo, nokukara hena nomalikwamo gomawa goukanguki ntani kulikwatakana nonombunga dokulisiga siga.
Ruacana kwazihorowora asi yimo sina kuyakarera silika morwa kuna kara asi sivaro sawo somalaria sazeruka unene moOmusati, Zambezi ntani nomukunda mbali daKavango. Ministera kageve marondoro, asi nampili ngomu asi vantu kuna kukondja omu vavhulira, mukaro kunakuza kokudona makura tuna pumbwa muteku pangenderera.
Mokukwama ministeli, Namibia kuna kara nositambo kukasesupika malaria kutunda ko 2750 mo2025 mokupitira nye melikwamo egano asi kusesupika malaria egano lyo (2023-2027). Nampili ngoso, yihorokwa kuna kuligwederera kutunda po 13 728 mo 2023 dogoro 97 825 mo 2025.
Moyivike 14 mo2026, 52 068 yirapota nare tuna yitura monombapira detu. ministera kayinkondopekere asi vantu wokusika ko 61 vadogoroka morwa uvera womalaria mvhura zeezi. ‘’ Mokukwateramo epangero, ama kuna kutuma mbudi zange zoruguwo kovanekoro. Nomfa dangesi kuvhura kudikeverera, ‘’ yimo ana kutanta. Mukunda gwaOmusati gwelike kunakara noyirapota yokusika ko 6826 vantu ava vavera malaria, mosivaro sonoperesenta 13.1% mosivaro nasinye somasirongo.
‘’Eyi kuna kulikida asi mukaro gwetu gokutarera guna kara moudigu wounene. Luvindao katente asi malaria kuvhura kugakeverera momunene, unene nsene muntu ogo kuna kuvera malaria vamuhakure usimbu ure wono vili murongo namabali makura muntu gwangoso kapi tatusigi.
Age katente asi kukona kona ntani kuhakura nayinye oyo poyili, nye yahepa kusika usimbu kovantu nosiruwo. Age simpe katente mulyo gokukara nomasire ntani mavango vahepa kugapombera.
Luvindao kageve marondoro asi tuturepo malikwamo omu natusesupika malaria momumvho 2030, unene konomukunda edi dokomuzogo.
Age simpe kayididilikire asi kulidingura kwakara pokatji kaNamibia, Angola ntani Zambia kuna kutwikira nye mokuhanesa kambumburu aka, makura yipo ana kuhundira yirongo eyi yiruganene kumwe. Ministera katente asi epangero kuna kukawapukurura yiruganeso yomosipangero, ntani oku ava yigwana vahepa kuyituma nosiruwo, nye eruganeno kumwe nonkarapamwe mulyo unene.
Luvindao katente asi kapi yina kara hepero asi vantu vanyoke kupombera momambo gawo, ntani kugava nombudi doyimpempa kapi yina kara yoyiwa eyi.
Age kapandwire vakwatesiko vawo ngwendi Africa Centre for Disease Control ntani Health Organisation ntani United Nations Childrens Fund omu ava gava mbatero. ‘’ Kurwanesa malaria kuna kara sininke sosidigu ntani sopontambo zosirongo,yimo ana kutanta. ‘’ Melikwatakano kumwe, ehaneso ntani omu ana kurugana Namibia aka kare asi malaria mwato mosirongo. Ngesi kuvhura. Tuyiruganeni ngesi,’’ yimo ana kutanta ngoso.
-amwanyekange@nepc.com.na

