Mwene womukunda vati a landifa po edu lovanhu …kadi fi doshili – Kalimbo Iipumbu 

Mwene womukunda vati a landifa po edu lovanhu …kadi fi doshili – Kalimbo Iipumbu 

EPYENENE – Omukulupe weedula 65 okwa nyematela mwene womukunda wavo Kalimbo Iipumbu molwaashi vati a landifa oipambu mepya laye kOmuAngola pehe na eepitikilo lamwene wepya. 

Ashike Omukalelipo wongudu yo-NEFF mopaliamente, Iipumbu oo e li mwene womukunda Epyenene, ye oye vati a landifa eenhele mepya lovanhu, eshi okwe shi likanyuna, ta ti ye onhele oyo a landifa oi li kondje yepya olo. 

Omukulupe Wilima Angula omukalimo womomukunda Epyenene ota hokolola nghene a haluka mokuuda kutya Iipumbu okwa landifa oshitukulwa mepya laye. 

“Onda lombwelwa komushiinda wange kutya ope na ovanhu tava tungu mekove lange,” ta ti.

“Eshi nde ya keumbo opo ndi pwilikine oshikumungu, onda hanga po shili ovanhu tava tungu ndele eshi nde va pula kutya olyelye e va pa oufemba ova lombwela nge kutya vo ova pewa ashike oilonga yokutunga havo oovene vonhele. Ova pange ongodi yomulumenhu ou a landa po onhele yange,” ta ti.

Angula okwa ti eshi a dengela omulumenhu ou okwe nyamukula kutya onhele oyo ta tungu okwe i landifwa kumwene womukunda   Kalimbo Iipumbu.

Okwa hokolola ta ti ponhele yaye oyo ya landifwa po paife oya tungwa eumbo lomukwashiwana Omuangola.

Okwa ti natango kombinga yokouninginino oshipambu shimwe shepya laye osha landifwa po natango vati kumwene womumokunda wavo.

Okwa yelifa ta ti fiyo opapa ina lombwelwa etomenho kutya omolwashike Iipumbu ta landifa eenhele mepya laye.

Angula okwa ti epya olo ola ya kedina laye momudo 2000 konima eshi ina a xulifa.

Angula okwa ti efiku limwe okwa ya ketungo olo lOmuangola ndele ta pula mwene walo kutya okwa hala okupopya naye ashike omulumenhu oo okwa shinga otuwa yaye ndele ta i. 

“Okudja opo inandi popya vali naye. Ohandi mono ashike otuwa tai ya petungo efimbo loufiku ngeenge ta eta oitungifi,” ta ti.

Okwa yelifa ta ti ina pewa oshimaliwa konima eshi onhele yaye ya landifwa po.

Eshi a kwatafana naKundana, mwene womukunda Iipumbu okwa ti ye okwa landifa shili onhele lwopooAngula ashike oi li kondje yekove.

“Oshoshili onda landifa po onhele ashike kai shi yaye. Kandi na oufemba wokulandifa po onhele yovanhu. Ota popi oipupulu,” Iipumbu ta ti.

Kombinga yomukwashiwana waAngola ou a landa po onhele, Iipumbu okwa ti omudjaidjai keshe oku na oufemba wokulanda edu shima ashike a wanifa po oipumbiwa.

“Inashi puka okulandifa edu komudjadjai shaashi okwa landula omilandu,” ta ti.

Kombinga yoshipambu shikwao shepya osho nasho sha landifwa po, Kalimbo okwa yelifa ta ti osha yandjwa kumwene womukunda ou a liko nale.

Meekulu elenga ta wilike oshikandjo Efulula, Berta Haufiku okwa ti ombelewa yaye inai shivifilwa kombinga yoshikumungu eshi.

“Out na ombelewa yamwene wEdiko. Ngeenge ina kwafelwa kombelewa yokEdiko nena ota dulu okuya kombelewa yange,” ta ti

Okwa ti ombelewa yaye oi lile po okuyakula oshiwana molwaashi oya nuninwa oshiwana.

Albinus Shilamba ta wilike Ediko okwa koleka ta ti ombelewa yaye oya shivifilwa kombinga yoshikumungu eshi.

“Out na eshongo linene molwaashi ngeenge hatu ufana Iipumbu nameekulu Angula ve uye kEdiko okupwilikina oshikumungu eshi ohava hangika ve li koushimba,” ta ti.

Okwa yelifa ta ti okwa ninga eenghendabala dihapu okuufana Iipumbu nameekulu Angula ashike kave po.

“Ohandi ka shivifila ombelewa yoshikandjo kombinga yoshikumungu eshi,” ta ti.

fhamalwa@nepc.com.na