Nondja dorukukutu kuna kara mevango limwe tupu momukunda Otjozondjupa Mukunda horowero guna kara tupu neroli limwe

Nondja dorukukutu kuna kara mevango limwe tupu momukunda Otjozondjupa Mukunda horowero guna kara tupu neroli limwe

Rukukutu kuna gumu vatungimo momukunda horowero gwaOtjozondjupa unene owo vatunga konomukunda doponze zodoropa, ava vakara asi kugwanenamo mauwa melikwamo lyokugavera nondja dorukukutu. Eyi kayiwizire nye poruzera siruwo oso nkuruministeragona John Mutorwa kakadingwire sinkwa ntani mukunda gwa Otjozondjupa, omu kakagwanekerere kumwe nonompitisili domukunda; omu muna kwatere nguuru James Uerikua,  ntani munasipundi gondango zomukunda Marlayn Mbakera, ntani vakansela wokulisiga siga wonomukunda horowero dokulisiga siga. 

Mutorwa kapi kakere nosiruwo sokupira kugava omu ana kulizuvha, nehandu lyendi morwa omu vana kurugana elikwamo lyangesi momukunda, nokutanta asi vantu kuna hara mbatero ezi, ntani awo kwakara tavandindire nondja dawo makwedi nomakwedi nye kwato yakuwiza kwawo. Posiruwo sosigongi kumwe nonompitisili domukunda, Mutorwa kayilikidire nawa nawa asi kapi ana hafa, nokulipura asi morwa sinke mukunda gwapira kutunda eyi pomatjingiso yipo vagave sirugana esi kokampani ezi nazivhura kurugana sirugana sina wapere. ‘’ Ame kuna kugazara asi eyi ureru unene kuyirugana, kwavanye vakara nomaroli gokufana ngesi, makura ose tatutanta asi nsene ono hara, ose kuna hara kutwara nondja detu ditunde apa dize kwina. 

Makura vantu tavawiza, makura one tomukona kona eroli olyo , nokudidilika nye asi eroli musinke nalivhura kukasikisa nondja kovantu. Udigu musinke muna kara nawo? Ame kapi nina kumona asi kupi una kara udigu. Twahepa kutjingisa, nokutantera vantu asi ose tuna pumbwa maroli gokufutira (yipo tugavere nondja kowo vana dipumbwa. Ndi nampo unene momukunda ogu twahepa kupura vakwayita vatuvatere, yimo ana kutanta. Evango lyokupugwira nondja moOtjozondjupa nayimwe yokuhamena yikulya kwakara moOtavi, ntani alyo nkenye apa kukara lina zura unene, nonondja nye edi vapira kugavera, kutunda tupu kwedi oku gayitulire Presidente moyirugana asi yina kara yohepero unene. Nguuru gomukunda nage poopo yiyo nye kapirukire asi udigu kuna kara kovanamberewa kurona pontambo zomukunda ntani monomukunda horowero. 

Age katente asi etokoro eli lyonkwangu kwalitulisapo Presidente, makura vanamberewa ntani nombunga dopaumwene dahepa kuwapukurura nomukaro dawo. Nsene otara nye omu vana lituramo, omu nye vana lituramo unene nokuliza noyiruna yawo, makura asi nombunga nadinye dahepa kudiva asi yinke yina kuhoroa nomutuna kuwapukurura mokurugana kukwama veta ezi. Mukaro nye gokutanta asi eyi kuna kara pangenderera. Mbudi zendi kuna kumoneka asi kuna zitambesere vakansela wonomukunda kavakere pepongo eli. Munasipundi gondango zovakansela Mbakera kahundilire vaweki maroli asi vawize omu navalikida asi kuvhura varugane sirugana sangesi. ‘’ Makura ose tuyalizuvhe asi eyi yiyo natukufuta –nsene asi ono yipanda , wahepa kuwiza nonombapira doge dehauto yipo asi tukugazare mokurugqnesa roli zoge. Ose kapi tuna hara kuruganesa sintoikorwa 50 morwa kapi tuna kugava sirugana nasinye kukwama omu zina kutanta veta.

 Ezi kuna kara nye ngendeseso zomunkwangu ezi tuna kukwama pantambo mukunda – yiyo naturuganesera kutara tupu yimbapoira yoge eyi watjangesa ehauto olyo,‘’ yimo ana kutanta. Katameko tupu lyomvhura ezi, presidente Nangolo Mbumba kwatulire veta zomunkwangu kuhamena rukukutu. Etokoro lyangesi kwawizirepo morwa makona kono aga lyatulirepo epangero, eyi yatente asi mambo gokusika ko 331 000 gahepa kugatjanga sirongo nasinye yipo asi vagwane nondja kupitira melikwamo lyorukukutu. 

Etokoro lyokabinete kwayaliza netokoro eli gatulisirepo Mbumba, nokupulisira simaliwa sina siki ko N$825 nomiliyuna nokugavera nondja domulyo gokusika ko N$600 miliyuna domulyo donondja navagavera dogoro  mokwedi kwa Pembagona,30 ,2025, ntani N$100 miliyuna zoyimuna ntani kugavera mema, ntani N$25 miliyuna zokuranda nye mbuto nayimwe ngoso yokuvhura kukuna mbuto kuna kara asi dogoro mwa Nsinano 31, 2025. -ohembapu@nepc.com.na