Nujoma Kapi Ana Hara Asi Vamuhorowore Hena

Home Archived Nujoma Kapi Ana Hara Asi Vamuhorowore Hena

MoVenduka-Presidente gombunga zoSWAPO dokotora Sam Nujoma momasiku gomandaha kageve etokoro lyendi asi kapi nakasikana asi presidente goSWAPO Posiruwo sepongo ndi asi Congress zombunga ezi vana kundindira kukakarako mwa Mangundu mvhura zeezi. Age kageve mbudi ezi posigongi sawo sombunga ezi ava tuimbura asi Polit Buro.

Ntani age kagwedereko asi kuna kugazara asi ngano presidente Pohamba aguse noupresidente wombunga ezi.Mosiuuyungwa sendi sokurekera odo yido nonkango mbali kadi keremo. Mbudi ezi kazininkisire vahamenimo mopolit buro valire,age tagwedako asi age kwakara gompitisili gombunga ezi nomvhura 47, nomvhura edi 40 mbunga ezi kapi gazigendesa gumwe tupu nye novakwawo. Mbudi ezi kazi yizeresere eyi vana kutamangera vantu asi nampo Nujoma nakasikama hena, mevango lyoupresidente. “Mbudi ezi kuna reta poruzera nayinye nayi vana kutamangera vantu asi ame kuna hara vahoroworenge hena asi presidente goSWAPO”.

Mbudi ezi kovakwawo kapi kazikere mpe morwa mo2004, gavatanterere asi ame tani kahageka nye tanilike Pohamba akare asi yige ana kugusa evango eli. Nampili ngomu vamwe vagazarere asi Nahas Angula ogu ana kara ngesi nkuru ministera asi akare presidente ndi asi Hidipo Hamutenya gakere nare ministera gweyiyopnze, vagazarere asi tavagusa evango eli nye Pohamba gakafundire poCongress zokukwateramo zakereko mo2004, ntani hena yiyo gayalikida asi age kwadivikwa.

Pohamba kwakere muntu ogu gahuguvarere Sam Nujoma posiruwo sina sekondjero emanguruko sirongo yipo asi yahatutukukisa mokutwaredera Nujoma amulike asi yige nakara nkwami zendi. Pohamba nage gumwe govatotipo mbunga ezi mo1960, age kwatundire mosirongo esi mo1962, apa vahere kumusanyaukira vepangero lyorudi romoOhangwena asi age kuna kureta yininke yaSWAPO Momukunda.

Moomo momvhura ozo age takagazara kutengura komukunda aya kare asi muwapayiki gombunga ezi nye yiyo vamukwete moZimbabwe, ano makwedi gatano moVenduka, kumwe nokumutengwida kosirongo sontundiliro zawo KoWamboland, nokumutokwera asi kapi tavhuru kupwaga membo lyendi gahana kudivisako vaporosi. Ozo kwakerenye 1964 apa gatokwere hena kuhena atengure oku gakakere. Simpe takapura hena kukatengura koNamibia mo1966, siruwo esi age kwakawizire nye naNujoma, omu vahere kulikida asi vaNamibia kunahara tupu kutunda mosirongo sawo nahena kuvhura vatengure pwahana udigu. Tupu vayasikire moVenduka kumwe nokuvakwata vavazedilire nokuvatengwida, konyima tupu zonovili 16. Mbudi ezi kazininkisire vantu vakare nomagano gokulisiga-siga nokugazara asi yilye nye nakara kandindate gevango eli ana kusiga Pohamba,ngomu yina kara paveta asi Nujoma kapi ana kuhara hena kukara presidente gombunga ezi.

Vamwe nare kavatente asi marumbasano tagakaranye pokatji kakamarada Hage Geingob nakamarada Jerry Ekandjo pevango eli ana kusiga kamarada Pohamba. Geingob gumwe gakara asi govampitisili mombunga ezi age hena nare vagusa kumupa yirugana, yimwe ngwendi papa vamupere sinka asi yige ana kusimba erembe awize mosirongo esi nokuyakara asi mukwatakanesi gomahoroworo gokuhova mosirongo esi mo1989.

Age kwatamekere upolitika melima 1963,age nonomvhura 22. Age kwakakere tupu mvhura zimwe ponze sirongo nare vana mupe sirugana sosidigu.

Sirugana sendi kwakere mupevegagona gomukarelipo mbunga ezi moBotswana kutunda tupu mo1963 dogoro 1964. Ano kutunda opo age yiyo gakakere hena gumwe ana kutwara mbapira zorunyegenyo kombunga zaUN, dogoro mo1971.

Mo1972, age yipo vamupere gosinka sou-polotika mombunga zoUN, ngovahamutjanga. Age yige mugendesi gokuhova gombunga ezi ngavatumbura asi UN, zosinka sovaNamibia moLusaka. Age kwatulirepo mukaro gomuwa pokatji konombunga ngomuntu gakere asi mugendesi, merongo nomakondjero gamwe kutunda tupu mo1975-1989. Simpe tayalikida hena eyi gadiva apa vayamupere sinka asi yige mugendesi mahoroworo kupitira mombunga zaUN, aga gakereko mo1989, kumwe nokuyakwamako asi yige munasipundi gegendeso mbunga ezi zatjenge ediveta lyosirongo.

Dogoro tayakara asi yige nkuru ministera gokuhova mosirongo esi. Polit buro simpe kazikere asi ngano vakatarure marongikido goCongress zombunga ezi, ezi zina kuwiza mokwedi kwaMangundu.

Ano mukwawo zendi Jerry Ekandjo age kwapitiranye moruha rovadinkantu woSWAPO, vana kutumbura asi SWAPO party youth league, omu ngavatere kurongikida manyoko kuza koyirugana monomvhura ngwendi 1970-71 ngoso. Age ngauyungisa yigongi mokupitira mombunga ezi zovadinkantu.

Konyara age hambara aguseko mukumo govanyengi vetu vanare. Mo1973, Ekandjo kwamukwete siruwo oso age kwakuuyungisa sigongi saSWAPO moBaye, yiyonye vamutulire modorongo ure womakwedi gane. Ntani tavayamutokwere hena akare nomvhura hambontatu modorongo, kutunda mo16 Mangundu 1973.Mvhura zokukwamako mwaNsinano tavamurundwilire kodorongo zokoVenduka,ntani hena tava yamurundwilire koRobben Island, koSuid Afrika. Apa nye vakamusigire age tayakara mpitisili simpe mevango lyokugendasa mukunda monda zosirongo, nye simpe ngava mukwatakwata ngorooro yiruwo yoyonzi dogoro mo1980. Age ngakarugana kosure ava tumbura asi Hendrik Witbooi independence School,momukunda gwaGibeon dogoro 1987, komeho awize aya kare moyirugana nye yeneyene yoSWAPO momberewa. Kutunda tupu kemanguruko age yiyo gakara gumwe ana divikwa unene kovaSWAPO Vakwawo, dogoro papanye ana yakara ministera gweyi yomonda zosirongo mo1995, konyima tupu zomakwedi gatano gakere asi ministera gona.

Age yipo vamuhorowere akare silyo sombongarero zoSWAPO zontjima-ntjima, mo1991, nokuyakara silyo sopolit buro mo1997. MoCongress zo2002, age kwakere gumwe gagwene mazwi gonzi kovakwawo.

Evango lyouhamutjanga ntoni nalyo kuna kara limwe vana kurwanena,moCongress ezi zina kuwiza. Nye vamwe nare vana tanta asi evango eli kuvhura valikondjere vakamarada ngwendi John Pandeni ntani Pendukeni Iivula-Ithana yiwo vana kumoneka asi kuvhura vaguse evango olyo.