Taimi Haihambo
Ovahongifikola kofikola Shatipamba Combined School moshikandjohoololo shaKongo moshitukulwa shaHangwena otava nyenyeta nghene tava li tava pi konghalo yofikola.
Ofikola vati nghee ngaho ya nangekelwe mo1994, natango omatungo okwa fikama ashike monghalo i lulumika.
Ounona vati ohava longelewa moipeleki ya kulupa noya dja kumwe. Ovahongifikola kave na ombelewa omu hava kala omutumba, ohava longifa otenda imwe i li po, ashike nayo oi li monghalo ya djaalela.
Umwe womovahongifikola Severinus Hamutenya okwa ti onghalo yofikola oye mu fiile pomutenya eshi oikombo ya lya po eembapila daye da shangwa oinyangadalwa yovanafikola, yoo tai hanaunapo omambo ovanafikola.
“Oshiningwanima shi li ngaha osha fininika nge opo ndi ye meenghundafana novanapolitika nde va shakeneka komaludi a li a ningwa mOkongo, opo va dule okukwafela apa tava dulu unene tuu okutunga nande etungo limwe lekuma. Onde ke lihanga nda mona omunapolitika umwe wedina Ephraim Nekongo, oo a yandja eesamende edi da tameka etungo, nokonima ovanangeshefa vopomudingonoko ova tameka okuyandja apa tava dulu osho yo ovanyasha novadali vounona,” Hamutenya ta ti.
Liina Vilho omuhongifikola naye pofikola opo okwa ti ofikola kai li vali pondodo yokulihongelwa. Okwa twikila kutya ngaashi omulongi ou ha longo nonghalonawa younona oku li moudjuu.
“Omuhongi ou oha xungile ashike ovanafikola omwenyo koshi yomuti, shaashi ke na apa ta longele oilonga yaye yoludi olo. Eshi ohashi kala efano lii kovanafikola vakwao, shaashi efimbo limwe okaana ohaka dulu okukala nande taka kwena ile taka holola oudjuu koshipala, ndele otake shi ningile ashike momumbwalangadjo omo ngaho,” Vilho ta ti.
Okwa twikila kutya outalala, odula, osho yo omhepo aishe oko ashike hai pwile kuvo nounona vofikola shaashi kave na apa tave i henukile.
“Ngeenge odula tai loko ohatu teelele nee i sheke shaashi meengulu omwa laula, kamu na olusheno, yoo noipeleki ohai kala tai weelele neenghono kodula. Ounona ohave lilongele nee pokambinga kamwe fiyo odula tai sheke shaashi eengulu detu unene tuu ohadi lokwa neenghono, nongeenge odula ya sheke meni longulu natango ohamukala ashike mwa talama omeva,” Vilho ta yelifa.
Omukulunhu wehongo moshitukulwa Isak Hamatwi okwa ti onghalo yofikola oku i shi nawa nouyelele owa fika kombelewa yaye, ashike naye okwa nyengwa. “Epangelo ngeenge tali yandje oimaliwa ihai kala ya wana okukwafa, nokutukulila eefikola pamufika wokulihongwelwa. Oshitukulwa ashishe natango osha dingililwa ashike keefikola da mona oixuna, omo nokuli handi lihaluka handi yandje omakwafo taa di mondajto yange,” Hamatwi ta ti.
Shatipamba vati oya li imwe yomeefikola edi hadi piti nawa moshitukulwa shaHangwena, ashike paife oya shuna pedu molwonghalo omo i li.
Ovahongi vopofikola otava lilile epangelo li va kwafe apa tali dulu, unene tuu okutalela po ofikola vo va tale apa tava kwafa shaashi ofikola oi li moluhepo la kwata moiti.
-taimihaihambo2000@gmail.com

